Za uvoz hrane potrošimo 400 miliona eura svake godine


Uvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda i dalje raste, uprkos prividnom rastu broja domaćih proizvođača i napora da se izbore na crnogorskom tržištu.

Prema podacima Monstata, od januara do jula ove godine potrošili smo 233 miliona eura za uvoz hrane (uključujući i uvoz živih životinja) što je 6,4 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Ako nastavimo ovakav trend, a nema sumnje da će tako biti, i podaci o uvozu hrane za cijelu 2017. godinu biće viši u odnosu na prošlu, kada je ta vrijednost iznosila 397,22 miliona eura.

Posebno zabrinjava činjenica da nam je vrijednost kompletnog izvoza manja od uvoza hrane. Tako je u prošloj godini izvezeno crnogorskih proizvoda u iznosu od 325 miliona eura.

Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je svega 15,8 odsto i bila je manja nego u godini ranije, kada je iznosila 17,2 odsto.

Ni Svjetska trgovinska organizacija ne pomaže

Iako su građani stalno informisani da će članstvo u međunaarodne političko-ekonomske strukture povoljno djelovati po crnogorsku ekonomiju, to se nije desilo.

Crna Gora je, između ostalih, članica regionalnog ugovora CEFTA, ali i Svjetske trgovinske organizacije (STO), od koje se mnogo očekivalo. Ulazak u STO je 2011. godine bila vijest dana a problemi sa pregovorima sa Ukrajinom koje je Crnu Goru koštalo velikih muka obilježili su tu integraciju.

Iako se očekivalo da će mogućnost slobodne trgovine sa članicama najveće ekonomske zajednice na svijetu pogurati slabašnu crnogorsku ekonomiju a posebno podspješiti izvoz prehrambenih proizvoda, to se nije desilo.

Zapravo, pokazatelji o robnoj razmjeni sa inostranstvom od 2011. do danas govore da se desilo suprotno. Iako smo u od 2012. povećali ukupnu razmjenu, detaljniji podaci su negativni: Ukupan izvoz crnogorskih roba i usluga u prošloj godini bio je 11 odsto niži nego 2012. dok je uvoz u istom periodu porastao 14 odsto na 2,06 milijardi.

Oslabila je i pokrivenost uvoza izvozom, sa 20,1 odsto 2012. godine na 15,8 odsto 2016.

Ovo govori samo jedno – za razvoj crnogorske ekonomije samo članstvo u međunarodnim asocijacijama i ugovorima nije nužno dobra okolnost. U slučaju Crne Gore je dokaz da, ako nemate dovoljno razvijenu i od države potpomognutu proizvodnju domaćih produkata, otvaranje tržišta može donijeti negativne rezultate.

Posebno „boli“ ovoliki uvoz prehrambenih proizvoda, jer Crna Gora posjeduje dovoljno resursa za pokrivanje domaće potražnje ali i izvoz.

Uprkos razvoju više privrednih grana u poljoprivredi, dosadašnji rezultati pokazuju da država nije dovoljno radila da, prije svega, zaštiti domaćeg proizvođača i potrošača, već je liberalnom carinskom (uvoznom) politikom dozvolila da ona bude ugrožena od stranom, često jeftinijom ali uvoznom robom nerijetko sumnjivog kvaliteta.

1 Trackback / Pingback

  1. Povećan i uvoz i izvoz, spoljna razmjena za osam mjeseci 1,7 milijardi eura

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


avgust 29, 2017 at 4:33 pm