Gubitak zbog nižih kamata banke popunjavaju novim naknadama

Ilustracija (www.fokus.ba)

Srpske banke neprestano uvode nove naknade za svoje korisnike jer su im one, poslije pada kamata, postale znatan izvor prihoda.

Procjenjuje se da banke u ovom trenutku građanima naplaćuju više od 260 različitih naknada, piše Blic.

Iako su posljednjih godina ukinule pojedine naknade, o čemu su na sav glas obavijestile javnost, s druge strane niko ne zna za nove namete. U to se građani uvjere tek kada stanu pred šalter.

Takvo iskustvo imala je Beograđanka Slavica Petrović. Ona je htjela da otvori internet karticu koja joj je potrebna zbog plaćanja reklama na društvenim mrežama. Iznenadila se kada joj je službenik jedne od najvećih banaka u Srbiji rekao da to košta 800 dinara (oko 7,5 eura). Pogotovo zato što je njena prijateljica samo šest mjeseci ranije to uradila besplatno, i to u istoj banci. Objašnjenje koje je dobila od bankara ostavilo ju je bez teksta:

„Tačno je da do prije par mjeseci nijesmo naplaćivali. Doskora je otvaranje internet kartica bilo besplatno, a sada u jednoj banci košta čak 800 dinara ovu uslugu. Ali, primijetili smo da građani masovno uzimaju internet kartice pa ih ne koriste, a to nas košta. Zato smo odlučili da naplaćujemo ovu uslugu“.

Slavica Petrović nije mogla da vjeruje šta čuje.

„Kako to da otvaranje kartice prije nekoliko mjeseci banku nije ništa koštalo, a sada odjednom na tome ima neki trošak. Uopšte ne vjerujem da je to tačno“, ističe Petrović.

Slično je prošao i student Marko Dobrojević. Njemu je banka zaračunavala održavanje tekućeg računa, iako je kao student imao pravo na besplatnu uslugu.

„Tek kada su mi stigle opomene da dugujem nekoliko hiljada dinara, shvatio sam da nešto nije u redu. U banci sam saznao da nemaju moju potvrdu o redovnom studiranju, pa moraju da mi naplate održavanje računa. A niko se nije sjetio da me obavijesti da donesem taj papir. Tek kada se dug nagomilao, poslali su mi opomenu“, požalio se Dobrojević.

I tu nije kraj. Kada su u pitanju trajni nalozi, banka automatski povlači novac sa računa određenog dana u mjesecu. Međutim, ako nemate para u tom trenutku, banka će prilikom uplate, iako je prošao samo jedan dan, naplatiti i dug i kamatu. Umjesto da obavijesti klijenta, u određenom roku, da mu prijeti naplata kamate zbog kašnjenja, banka automatski uzima novac po tom osnovu.

Dušan Uzelac, urednik sajta Kamatica, ističe da banke u Srbiji na ovaj način obezbjeđuju dodatne prihode jer je njihova kreditna aktivnost smanjena.

„Slab plasman kredita je posljedica male kupovne moći građana. To bankama ograničava tržište kredita. Da ljudi mogu da priušte sebi kredite, banke bi se držale tog segmenta koji i opravdava njihovo postojanje. U ovakvim okolnostima banke traže prostor da zarade i opstanu“, kaže Uzelac.

Prema njegovim riječima, građani ne bi trebalo da pristaju na to.

„Da imamo veći revolt prema takvim naknadama i da odlazimo iz banaka u kojima nam ispostave račun za neku naknadu, sve te provizije bi brzo iščezle“, smatra Uzelac.

Neke od najčudnijih naknada su neopravdana reklamacija za kartice, nerealizovani čekovi, odobrenje dozvoljene pozajmice, amortizacija računa, trošak blokade i zamjene kartice, slanje opomena, promjena kreditnog limita, izdavanje potvrda.

Od naknada 35, od kamata 124 milijarde dinara

Naknade su drugi po visini izvor prihoda banaka, odmah nakon kamata. Banke u Srbiji su po ovom osnovu u 2016. imale čistu zaradu od 35,3 milijarde dinara.

Prema podacima Agencije za privredne registre, banke su na ime raznih naknada i provizija naplatile 51 milijardu dinara, a s obzirom na to da su imale oko 16 milijardi dinara troška, čisto su inkasirale 35,3 milijarde dinara.

Po osnovu kamata profit je, ipak, daleko veći pa su tako srpske banke prošle godine na njima zaradile 123,8 milijardi dinara.

septembar 27, 2017 at 11:43 am