Zetatrans prelazi u vlasništvo Pošte Slovenije?

Podijeli

Slovenačka logistička kompanija Intereuropa, koja posluje i u Crnoj Gori kroz većinsko vlasništvo u kompaniji Zetatrans (69,27 odsto), uskoro će opet u prodaju a najizgledniji vlasnik je državna Pošta Slovenije.

Banke koje su većinski vlasnici, prema neslužbenim informacijama slovenačkog poslovnog magazina Finance, sada traže savjetnika za prodaju. Ipak, banke NLB, NKBM i Gorenjska banka, koja se prošle godine nijesu uspjeli dogovoriti o prodaji s Tuffieh Fundom, malteškim fondom s češkim kapitalom, za sada svoje namjere ne žele da komentarišu.

Prema pisanju ljubljanskog lista, ovog puta u kupovinu bi se mogla umiješati Pošta Slovenije. Ta kompanija u državnom vlasništvu neformalno je bila zainteresovana za kupovinu Intereurope prošle godine. Veza je na prvi pogled logična, objašnjavaju Finance. Njemačka pošta ima logističara DHL, britanska ima GLS, a francuska DPD. Svim evropskim poštama padaju prihodi od klasične pošte, ali se povećavaju u isporuci paketa, uglavnom zbog brzog rasta internetske trgovine. Intereuropa se u Sloveniji prije svega bavi skladišnim poslovanjem.

Zetatrans je uspješna kompanija s obzirom da su u prošloj godini, prema godišnjem izvještaju o poslovanju, ostvarili neto dobit od 704,75 hiljada eura.

Ove godine, neto dobit će, po svemu sudeći, biti veća s obzirom da su u prvih šest mjeseci ostvarili profit od više od 400 hiljada eura, što je 37,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Godina 2016. završena je negativnim rezultatom od 20,7 hiljada eura. Kompanija je na dan 31. decembar 2016. godine na računu imala skoro 900.000 eura gotovine.

Smanjili dugove

Finance upozoravaju da posebno treba paziti na cijenu ako bi Intereuropu preuzela Pošta Slovenije. Budući da je Pošta u u cjelosti u državnom vlasništvu važno je pratiti koliko će platiti za Intereuropu, tj. je li riječ o opravdanom ekonomskom ulaganju.

U Pošti Slovenije kažu da je rast i razvoj te kompanije odgovor na globalne poštanske i logističke trendove, na pad klasičnih poštanskih usluga, te da prati strategije rasta u području paketa, logistike i informacionih usluga.

“Zbog toga u budućnosti planiramo pretvaranje grupe sve više u paketno-logističku i IT kompaniju koja će poslovati na domaćem i inostranom tržištu. Planovi koji se odnose na strateške odluke i poslovna partnerstva ne možemo otkrivati, ali će Pošta Slovenije učestvovati u takvim ulaganjima i drugim oblicima integracije koji će otvoriti mogućnost partnerskog nastupa na tržištu i pronalaženje sinergije u smislu postizanja strateških ciljeva Pošte Slovenije“, saopšteno je iz kompanije.

Konzorcijum banaka koji je predvodila NLB u prethodnom krugu zaustavio je prodaju Intereurope krajem februara prošle godine, kada je odustao jedini kupac Tuffieh Fund. Naime, banke su imale vrlo različite štete, pa se tada nijesu uspjele dogovorili o popustu za oko 90 miliona eura kredita Intereurope.

Prema neslužbenim podacima, češko-malteški kupac bio je spreman kupiti kompaniju za oko 30 miliona eura i željeli su otpis pola duga, što znači da bi Intereuropu preuzeli za 45 miliona eura. Dugove su u Intereuropi u međuvremenu smanjili i trenutno iznose oko 75 miliona eura.

Zatvorili i prodali tvrtke

Nakon prilično teške prošlosti, Intereuropa u budućnosti predviđa rast. Prihodi logističkih kompanija padali su svugdje u svijetu, dok je Intereuropa s 265 miliona eura u 2008. godini došla na na 136 miliona eura prošle godine, prenosi Poslovni. Takođe, zatvorili su niz svojih kompanija u Njemačkoj, Austriji i Francuskoj, prodali firmu u Rusiji. Sada se uglavnom bave skladištenjem u Sloveniji, ali im dobro ide i u Srbiji.

Ove godine planiran je rast od nekoliko miliona eura i za sada se sve odvija prema planu ili čak i malo bolje, navode Finance. U intervjuu za taj list, Ernest Gortan, predsjednik Uprave Intereurope, rekao je da je tržištu u fazi rasta, a Sloveniji nedostaju skladišta, kamioni i ljudi.

Poslovnim planom Intereurope predviđa se da će ove godine ostvariti 142,4 miliona eura prihoda od prodaje, a EBITDA će iznositi 13,7 miliona eura.