Uvođenje eura dobra vijest za hrvatski turizam


Rasprava o uvođenju eura tek se zahuktava, o svemu će još govoriti i struka i politika, a za sada analitičari koje je kontaktirao riječki Novi list kažu da je više razloga „za“ nego „protiv“, jer bi euro trebalo povoljno da utiče na rast kreditnog rejtinga, jeftinije refinansiranje dugova, otvorenost privrede te finansijsku, ali i – političku stabilnost.

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da euro treba uvesti jer je već sada korist od monetarne politike ograničena, zbog visokog nivoa euroizovanosti i visoke zaduženosti svih sektora.

„Iskustvo članica EU koje su ušle u eurozonu, uporedivih s Hrvatskom, pokazuje da su se odlučile za brži ulazak, bez odgađanja, jer su shvatile koliko je važna monetarna stabilnost za dugoročni rast ekonomije“, kazao je Šantić.

Tu je i uklanjanje valutnog rizika koji je sada prisutan, što bi se sigurno pozitivno odrazilo na percepciju investitora i kreditni rejting zemlje te omogućilo jeftinije zaduživanje, piše Novi list.

Nadalje, uvođenje eura sigurno bi dalo dodatni podsticaj izvozu te doprinijelo dodatnoj integraciji hrvatske ekonomije u EU.

„I ono što je za nas posebno važno, svakako bi pridonijelo dodatnom rastu prometa u turizmu“, dodao je Šantić.

Posebno, međutim, apostrofira političke razloge usljed kojih Hrvatska ne bi trebalo da oklijeva.

„Eurozona se treba reformisati, govori se stalno o Evropi dvije brzine, te je za Hrvatsku dobro da uvede euro da bi se makla s periferije. Stoga raspravu u uvođenju eura apsolutno treba posmatrati i u tom političkom kontekstu“, naglašava Šantić.

Dodaje da je upravo Brexit podstakao eeropske institucije na razmišljanje o potrebi dodatne integracije, no pitanje je, zaključuje, kako će sve to ići u uslovima rastućeg euroskepticizma.

Ekonomski stručnjak Guste Santini kaže da je pitanje uvođenja eura jako složeno. U dilemi zadržati fiksni kurs kune ili uvesti euro, bolje je, kaže, uvesti euro.

„Drugo je pitanje je li moguće varijabilizirati kurs kune. Odgovor je – nije. A zašto? Jer je kurs osnov finansijske stabilnosti Hrvatske. Ako Hrvatska želi smanjiti kamate, onda mora pokazati da ima stabilan finansijski sistem. Upravo je slučaj Agrokora pokazao da ekonomija ima lošu finansijsku sliku, dok podaci Fine pokazuju da domaća privreda u osnovi nema kreditnog kapaciteta. Kamatne stope su visoke, ne naročito, ali ipak više no u uporedivim zemljama, dijelom zato što imamo oligopolni finansijski sistem, no i realno smo rizični. Da bi se dakle smanjio taj rizik i omogućilo jeftinije zaduživanje, euro predstavlja dobar dio te priče“, ocjenjuje Santini, dodajući da moramo stvoriti i podsticajno okruženje da druge banke dolaze na naše tržište i ruše cijene domaćim bankama.

Svakako, kaže on, Hrvatska mora i dramatično smanjiti poresku presiju, pa poreska reforma koju sprovode u Vladi ima dobar smjer, ali opet nedovoljan intenzitet. Više je dakle razloga za uvođenje nego protiv, ali nužan je uslov restrukturiranje države i promjena odnosa lokalne i centralne vlasti, uz bitno smanjenje poreske presije, zaključuje Santini.

U kontekstu koji je Šantić spomenuo, a riječ je o simboličkom i stvarnom napuštanju evropske periferije, što je epitet koji prati Hrvatsku kad god se govori o ekonomskim performansama rubnih zemalja Unije, novih članica itd, treba podsjetiti i na nedavni govor predsjednika Evropske komisije Žana Kloda Junkera u kojem se, govoreći o ulasku u Šengen, dotakao i uvođenja eura.

„EU mora biti Unija jednakosti, u njoj ne smije biti građana drugog reda. Vrijeme je da Rumunija i Bugarska uđu u Šengen, a za njima i Hrvatska, čim se ispune kriterijumi«, kazao je, dodavši da će euro biti zajednička valuta, a „zemljama zapadnog Balkana trebaju se pružiti uvjerljivi izgledi da postanu članice“.

Na uvođenje eura blagonaklono gledaju i turistički djelatnici. Najvažnije je ostaviti dovoljno vremena kako bi se svi mogli pripremiti, smatra predsjednik Uprave crikveničkog hotelskog preduzeća Dino Manestar.

„Činjenica je da većina štediša već štedi u eurima te da se okvir hrvatske monetarne politike koju sprovodi HNB temelji na stabilnosti nominalnog kursa kune. Ukidanje valutne klauzule te povećanje kreditnog rejtinga dovodi do smanjenja kamata, a to bi se pozitivno odražavalo na investicije. Danas se u hotelijerstvu većina transakcija provodi bezgotovinski, na primjer u Jadranu Crikvenica d.d. je tek 20 odsto gotovinskih transakcija s trendom daljnjeg smanjenja“, kaže Manestar i pojašnjava da se transakcije od same rezervacije, koja se sve češće odvija putem interneta, pa do plaćanja raznih računa smještaja, hrane i pića te drugih usluga odvija kartično, te da su banke već prilagodile svoje usluge na način automatske konverzije valute i prikaza iznosa u valuti države iz koje gost dolazi.

„Gost danas gotovinu većinom troši u manjim iznosima, poput kupovine suvenira, ulaznica, izleta i slično i tu vidim prostor za povećanje prometa, dok će, s druge strane, veliki broj mjenjačnica izgubiti smisao i zatvoriti svoja vrata. Turizam je izvozna grana, oko 90 odsto plaćanja je devizno, pa bi uvođenje eura donekle olakšalo posao prodaje jer bi se ugovori s partnerima iz zemalja eurozone lakše konzumirali, ne bi bilo tečajnih razlika. U svakom slučaju, smatram da je samo pitanje vremena kad će Hrvatska uvesti euro, odnosno pristupiti eurozoni, jer joj je to i obaveza, a mora ispuniti i tri uslova od kojih, koliko mi je poznato, Hrvatska ispunjava dva, a to su da je inflacija ispod dva odsto i da je budžetski deficit ispod tri posto BDP-a. Međutim, javni dug je i dalje iznad 80 odsto BDP-a, a uslov je da dođe ispod 60 odsto BDP-a“, naveo je Manestar.

Damir Balenović, direktor prodaje i marketinga u Jadran hotelima d.d. Rijeka ne vidi neku značajnu promjenu u slučaju uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

„Čak 70 odsto naših gostiju su strani gosti, a naplata u eurima je 40 odsto. Mi kao kompanija nijesmo pretjerano izloženi kursnim rizicima, jer je pokrivenost naših obaveza u eurima vrlo dobra u odnosu na prilive. Ne vjerujem da će se naše izlazne, odnosno prodajne cijene moći značajnije mijenjati prelaskom na euro, a nisam siguran da će ulazne cijene, odnosno troškovi na koje ne možemo uticati, ostati na istom nivou“, kaže Balenović.

Predsjednik Turističkoga poslovnog vijeća pri HGK-u, bivši predsjednik uprave Valamar Rivijere, koji je tu funkciju obavljao čak 25 godina i trenutno je predsjednik Nadzornog odbora Liburnia Riviera Hotela, Franco Palma, za euro u hotelijerskoj branši kaže – da!

„Čak 95 odsto gostiju u hrvatske hotele dolazi iz euro destinacija. Tvrdim da godinama trpimo veću vrijednost kune nego što ona zapravo vrijedi, kuna je podržana od strane HNB-a pa hotelijeri godinama dobijaju manje novca nego što bi trebalo. Sa šire ekonomske strane, mislim da hrvatska ekonomija nije spremno za euro, a hotelijerstvo jeste, i da bi hotelijeri, koji su spremni, trebalo da sačekaju da se u Hrvatskoj steknu uslovi za uvođenje eura“, ocjenjuje Palma.

oktobar 14, 2017 at 3:17 pm