Bitcoin je ljudima zanimljiv jer podgrijava san o bogatstvu preko noći


Ilustracija (bitcoin.org)

Nije bitcoin ljudima interesantan zbog tehnologije blockchaina ili zbog mogućnosti da neke funkcije novca preuzme vrijednosni oblik koji je pod kontrolom decentralizovanog računarskog sistema, a ne država. Bitcoin je ljudima interesantan jer podgrijava san o bogatstvu preko noći. Zamislite, ima onih koji su kupili po 1000, a sada jedan bitcoin vrijedi 18.598 dolara!

Za prosječnog građanina nema velike razlike između bitcoina i lanaca sreće, «finansijskog inženjeringa» i drugih sličnih pojavnih oblika pohlepe i snova. To je potpuno prirodno. Ljudima povremeno treba neka igra koja podgrijava san o bogatstvu preko noći. Zašto bi ljudi inače masovno igrali Loto?

Da se radi o dubokoj ljudskoj potrebi za prekrajanjem vlastitih života (i iskakanjem iz gabarita koje su nam dali roditelji, mjesto na kojem smo rođeni, naši unutrašnji motivi i stavovi te sreća), svjedoči činjenica da se spekulacije događaju svuda i često. Snovi o bogatstvu preko noći kroz istoriju su proganjali ljude mnogo prije nego što su holivudski film i moderna kultura, kao ultimativni izazivači zavisti i želje za životnim stilom bogatuna, pojačali neke duboke impulse.

Ipak, ne može se sve svesti na snove i igru. Valja imati u vidu da se spekulativni obrasci jako međusobno razlikuju. Nijesu sve spekulacije samo odraz ljudske pohlepe i želje za preskakanjem vlastitog života. Radi se o signalima koji imaju različite društvene funkcije.

U prvoj zabilježenoj modernoj spekulativnoj maniji – onoj vezanoj uz terminske ugovore isporuke lukovica tulipana 1636./1637. – cijena se od početka novembra 1636. do početka februara 1637, dakle u tri mjeseca, povećala oko 20 puta. Zatim se potpuno izduvala u sljedeća dva mjeseca do početka maja.

Dvadeset puta je samo malo više od ovogodišnjeg rasta cijene bitcoina u dolarima. Vrijednost bitcoina se povećala s oko 1000 USD početkom godine na aktuelnih iznad 18.000 ili puta osamnaest.

Dakle, ako bitcoin pređe 20.000 dolara do kraja godine, moći ćemo reći da je pobijedio holandske tulipane iz sedamnaestog stoljeća, jer će to biti više od puta dvadeset. Pritom ipak treba uzeti u obzir da se cijena tulipana približno udvadesetorostručila u tri mjeseca, dok je najveći tromjesečni porast bitcoina u zadnje vrijeme iznosio puta četiri, od septembra do decembra ove godine. Tulipani su, dakle, prvaci svijeta u porastu cijene unutar 90 dana.

No to nije prvi put da je bitcoin zahvaćen manijom. Od februara do aprila 2013. dogodila se prva manija kad je cijena u dolarima uvećana osamnaest puta, s oko 10 na oko 180 USD. Od avgusta do novembra 2013. slijedio je novi mjehur, s oko 100 na oko 1000 USD, dakle puta deset. Ovi raniji mjehuri se ne vide zbog linearne skale sdesna.

Između tulipana i bitcoina ipak ima jedna bitna razlika. Bitcoin uza sebe nosi priču o novoj tehnologiji. Stoga je primjerenije upoređivati ga s ranijim tehnološkim manijama (u holandskimtulipanima od tehnologije nije bilo niti t, barem koliko danas znamo). Na primjer, tehnološku potku imala je željeznička manija 1845. ili internet dot.com manija 2000.

Međutim, cijene dionica željezničkih kompanija 1845. jedva su se udvostručile. Tehnološki indeks NASDAQ-100 je pak od marta 1999. do vrhunca 24. mart 2000, dakle u vrijeme dot.com mjehura, rastao 135%. To nije ništa posebno – toliko je ove godine do pred mjesec dana narasla cijena avokada prije nego što je kolabirala!

Prema tome, svake godine mnoge stvari narastu ili padnu za 135%. Spekulacije i manije su svuda oko nas. Ipak, ove gdje se cijena množi puta deset ili puta dvadeset su jako rijetke. Na primjer, da bismo očitali mnogostruki rast tehnološkog indexa NASDAQ-100 morali smo se vratiti u 1995. Tek u narednih pet godina tehnološki indeks će se udeseterostručiti i zatim u martu 2000. slomiti tako snažno da će mu trebati punih petnaest godina za povratak vrijednostima neposredno prije cjenovnoga sloma na početku ovog vijeka.

Na nivou trivije vrijedi spomenuti i da je vrijednost hrvatskog dioničkog indeksa Crobex narasla 580% u osam godina od 18.10.1999. do 18.10.2007., uz veliku koncentraciju rasta pri kraju tog razdoblja. Maksimum Crobexa bio je na 5376, a mućak od hrvatskih dionica još i danas je daleko od maksimuma koji je bio pred deset godina (danas je tek na 1859).

Spekulativne manije treba razlikovati prema dva kriterijuma. Prvi je brzina. Bitcoin je po tome prilično jedinstven, premda nije, i vjerovatno neće, brzinom dostići majku svih mjehura – tulipmaniju 1636./1637. Međutim, bitcoin je već premašio tulipmaniju po tome što je treći put u kratkom razdoblju od četiri godine postao predmet manije. Zbog toga je zanimljiv i prema drugom kriterijumu.

Drugi kriterijum je tehnološka razvojna podloga. Već smo ustanovili da bitcoin ne treba upoređivati s tulipanima ili ovogodišnjim letom cijene avokada. Bolje ga je uporediti sa spekulativnim balonima koji su pratili velike tehnološke promjene poput željeznica 1844./1845. i interneta (dot.com) 1999./2000.

Iako se i u tim slučajevima dogodio poznati obrazac naglih naduvavanja i izduvavanja, nagle su oscilacije pratile duboke tehnološke promjene koje su mijenjale svijet. U takvim je situacijama tipično da se manije ponavljaju na temelju iste imovine. Slika pokazuje da se željezničkim dionicama to dogodilo dvaput – 1835. i 1845. dok je tehnološki indeks Nasdaq-100 u svojevrsnom stanju spekulativne potentnosti proveo nekoliko godina uz ipak manje izboje u kraćim razdobljima.

Spekulacija ima i tamnu stranu. Neki ljudi ne podnose kolebanja. Ona su često izvor straha. Na primjer, hoću li izgubiti posao zbog tehnoloških promjena?

Uz to, mnogi ljudi dugo čekaju i/ili se kasno informišu pa prekasno uđu na vrtuljak neposredno prije kraja gozbe što onda uzrokuje bijes i bolno propitivanje vlastite slabosti, naivnosti i pohlepe. Takve su situacije toliko neugodne da mogu izazvati trajno neprijateljstvo prema svijetu koji, premda apstraktan, postaje odgovoran umjesto nas samih; sve je to zavjera iza koje stoji Neko, makar Bilderberg ili Mr. Kapitalizam glavom i bradom.

Ne bi li mirniji svijet bez mamaca, tih izazova naše pohlepe, bio bolji, utopijski prilagođen ranjivoj ljudskoj naravi? Ovo dramatično pitanje mnoge je ljude navelo na vjerovanje o postojanju nekog agenta – države, zbora mudraca ili štogod sličnog – koji bi nas trebao spašavati vlastitih slabosti.

Makar i po cijenu gušenja ljudskih potencijala. Ne sporeći nužnu ulogu kolektivnog agenta kao onog ko prevenira i kažnjava prevare, ovlašćenja koja smo spremni dati kolektivnom agentu u odnosu spram fluktuacija tržišnih cijena između ostaloga odražava naše svjetonazore i politička opredjeljenja.

Kakav god stav o tome imali, nesporna je činjenica da spekulacije osim destruktivnog nose razotkrivajući, i što je još važnije, stvaralački potencijal.

To je očito kod tehnoloških promjena, ali pitajmo se: zašto baš tulipani? Nakon što su prvi iz Turske u Holandiju uvezeni 1593. cvijet je zahvaćen jednom bolešću koja ga nije uništila nego je izazvala nevjerovatnu varijaciju boja. Tulipani su odjednom postali – nevjerovatno lijepi. I ta slučajna mutacija dovela je do eksplozije potražnje, ludila. Ljudska potreba za ljepotom čini se najjačim pokretačem, pa ko bi to mogao ljudima oduzeti?

Naša je civilizacija nastala kroz spekulacije, baš kao što je naša planeta nastala kroz eksplozije. To je uvodna tema Wall Streeta II Olivera Stonea – smještanje spekulativnih manija u kontekst kambrijske eksplozije kao metafore duboke ukorijenjenosti naglih promjena, metafore za sudbinu ovog svijeta.

A ako su eksplozije i implozije upisane u stijene ove planete, gdje neće u genetičke i kulturne obrasce ponašanja krhkog bića kao što je čovjek?

arhivanalitika.hr

decembar 18, 2017 at 7:44 am