Zaimović: IRF postaje konkurencija poslovnim bankama

Zaimović

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kaže da je godina na izmaku bila dobra za bankarski sektor.

Kamatne stope su na istorijskom minimumu, kao i pokazatelj loših kredita, a aktiva je prvi put preko četiri milijarde eura, rekao je on u intervjuu za Antenu M, ali ne isključuje smanjenje broja banaka i skreće pažnju da se IRF sve više nameće kao konkurent.

Zna za spekulacije o problemima pojedinih banaka, ali naglašava da je bankarski sisitem stabilan, a depoziti sigurni. Saradnju sa CBCG ocjenjuje pozitivno, ali ne i pravni okvir, jer smatra da štiti dužnike, a ne banke. Negira da je svim bankarima bog Euro i ne usuđuje se da prognozira dolazi li nova svjetska ekonomska kriza.

Kakva je, za bankarski sektor u CG, bila odlazeća godina?

Zaimović: Analizirajući dostupne podatke do 30. septembra, kao i očekivanja do kraja godine, može se zaključiti da je 2017. bila uspješna za bankarski sektor.

Nastavljena je tendencija pada kamatnih stopa. Inflacija je bila stabilna, do blago rastuća i iznosila između 2,8% i 3,3% na godišnjem nivou u zavisnosti od metode mjerenja. Crnogorske banke su izraženo likvidne, a rast bilježe svi ključni bankarski agregati tj aktiva, depoziti, kapital i nivo odobrenih kredita.

Krajem III kvartala 2017. godine bilansna suma banaka iznosila je 4,095 milijardi eura, što je 9,5% više u odnosu na isti period 2016. Ukupno odobreni krediti banaka su 2,7 milijardi eura, što je rast od 7,7% na godišnjem nivou. Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite iznosila je 6,31%, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 6,98%. Kamatne stope su na istorijskom minimumu, kao i pokazatelj loših kredita, kako to ističe guverner Centralne banke Crne Gore, gospodin Radoje Žugić.

Kako se to odrazilo na depozite?

Zaimović: Zbog rasta novčane mase i pada kamatnih stopa u prethodnom periodu povećano je učešće novčanih sredstva i računa depozita crnogorskih banaka kod centralnih banaka koje je iznosilo 19,2% aktive crnogorskog bankarskog sektora. Likvidna sredstva banaka su na kraju III kvartala iznosila 1 mlrd 56,7 miliona eura, što je za 53,7 miliona eura ili 5,4% više u odnosu na period od prije godinu. Oko 15 % aktive banaka nalazi se u obliku hartija od vrijednosti i drugih stavki.

Gledajući strukturu obaveza crnogorskih banaka, očekivano je da dominantno mjesto u pasivi zauzimaju depoziti u iznosu od 76,6%, tj. 3,14 mlrd eura, i bilježe rast od 9,9% u odnosu na septembar 2016., sa prosječnom ponderisanom pasivnom efektivnom kamatnom stopom od 0,75% u septembru 2017. Depoziti po viđenju su najveća stavka u u ročnoj strukturi ukupnih depozita u iznosu od 60,2%, dok su 39,1% ukupnih depozita činili oročeni depoziti, u čijoj strukturi su najveće učešće imali depoziti ročnosti od tri mjeseca, do godinu – 49,1%, i jedne do tri godine u iznosu od 38,1%. Veće učešće depozita po viđenju u odnosu na oročene depozite limitira i ročnu strukturu bankarskih ulaganja ograničavajući crnogorske banke na kratkoročnije izloženosti, kako ne bi došlo do ročnog disbalansa između bankarskih ulaganja i obaveza.

U septembru 2017. koeficijent krediti/depoziti bio je 0,86, što je blago niža vrijednost nego u septembru 2016., kada je iznosio 0,88. Ovaj podatak kvantifikuje opaženi trend povećanja likvidnosti bankarskog sektora, ali i restrukturiranje aktive banaka i pomjeranje aktivnosti od kreditnih ka investicionim i alternativnim ulaganjima banaka.

Da li su dobri trendovi u bankarskom sektoru, pokazatelj sličnih i u ostalim oblastima?

Zaimović: Slično važi i za ukupne makroekonomske pokazatelje. U Crnoj Gori na makroekonomskom planu kretanje ključnih agregata nije imalo karakter skokovitih promjena, što ide u prilog tezi o stabilnom rastu crnogorske privrede.

Koliko bankama znači to što je osjetno živnula trgovina nekretninama na jugu CG?

Zaimović: Evidentno je da je poslednjih mjeseci došlo do intenzivnijeg oporavka na tržištu nekretnina, posebno na crnogorskom primorju. Povećano interesovanje stranih investitora može se tumačiti kao jedan od pozitivnih efekata ulaska Crne Gore u NATO.

Zanimljivo je da postoji znatna geografska disperzija investitora koji žele da ulažu u Crnu Goru, što je napredak u odnosu na situaciju iz prethodnih godina, kada su glavni investitori bili iz Rusije. Siguran sam da će u narednom periodu, nakon prevazilaženja trenutnih političkih nesporazuma izmedju Rusije i Crne Gore, ponovo doći do povećanog interesa investitora iz Rusije, koji tradicionalno ulažu u Crnu Goru.

Efekti pojačanog interesovanja investitora za ulaganje u Crnu Goru ogledaju se, prije svega, u povećanoj likvidnosti bankarskog sektora. Spomenuo sam da je na 30. 09. 2017. aktiva bankarskog sektora prvi put prešla 4 milijarde EUR, sa tendencijom daljeg rasta. Realno je očekivati da će se to odraziti i na povećano kreditiranje, kako zbog porasta potencijala banaka, tako i zbog povećanih mogućnosti za dodatno kreditiranje tih novih projekata. Realno je očekivati da će osnovni pokretači razvoja crnogorske ekonomije biti turizam i gradjevinska industrija, uz povećana ulaganja u energetski sektor. Očekujemo da će to pozitivno uticati na ukupnu ekonomsku aktivnost, kao i na dalji rast bankarskog sektora.

Antena M: Notorno je da je kapital najveća kukavica. Da li je, ipak, grč crnogorskih banaka pretjeran, naročito nakon ulaska CG u NATO?

Zaimović: Ne bih se saglasio s konstatacijom da su banke u grču. Treba imati u vidu da su banke u obavezi da nadju adekvatan izbor izmedju prilično strogih regulatornih zahtjeva, zatim standarda svojih vlasnika (u većini slučajeva su to bankarske grupacije iz inostranstva), izražene konkurencije na tržištu, kao i posebne odgovornosti koje imaju u finansijskom sistemu. Tako da uopšte nije jednostavno naći model koji će sveobuhvatno treirati sve te aspekte poslovanja. Vlasnici banaka imaju isti odnos prema ulaganju u kapital banaka kao i svi ostali investitori. Žele adekvatan povraćaj na uložena sredstva, koji se izražava kroz ostvareni profit. Ukoliko tog profita nema, a to može biti posledica bilo kog od faktora koji ograničavaju poslovanje banaka, onda dolazi do smanjenog interesovanja za poslovanje, što na kraju može za posledicu imati i odlazak neke od banaka sa ovog tržišta.

Ostatak intervjua čitajte ovdje.

decembar 19, 2017 at 11:34 am