Ne možemo proizvoditi automobile, ali možemo električnu energiju

Sa postojećom strukturom privrede teško se narednih godina može očekivati bitno veća pokrivenost uvoza izvozom, smatra ekonomski analitičar Predrag Drecun. Tvrdi da bi dio uvoza mogli da supstituišemo većom proizvodnjom hrane i električne energije. U Ministarstvu ekonomije smatraju da se to treba uraditi razvijanjem ekonomskog patriotizma i izvozom usluga.

“Ukoliko zatvorimo energetski i bilans hrane, imali bi dugoročno održivu ekonomiju, jer ovako koncipirana zavisi od stranih investicija i turističke sezone, uz doznake iz inostranstva”, kazao je Drecun Pobjedi.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena lani je iznosila 2,67 milijardi eura, 12 odsto više nego 2016. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,1 odsto i neznatno je porasla. Crnogorski izvoz je bio vrijedan 371 milion eura.

Crna Gora i dalje najviše izvozi aluminijum (72 miliona eura), gvožđe i čelik (17,9 miliona), a u posljednje vrijeme i rudu boksita (66,7 miliona eura).

U uvozu, međutim, prednjače mašine i vozila, za koja smo lani dali 552 miliona eura, od čega 163 miliona za automobile. Na drugom mjestu po uvozu je hrana, čiji je ukupan uvoz bio 425 miliona eura, dakle znatno veći od ukupnog izvoza. Od hrane smo najviše uvezli mesa – za 103 miliona eura, za voće i povrće smo platili 67 miliona, a za žito 58 miliona. Samo šest miliona manje dali smo za uvoz mlijeka i jaja, iako Crna Gora ima srazmjerno značajnu domaću proizvodnju jaja, kao i mliječnih proizvoda, ali je paleta svedena na jogurt, kisjelu pavlaku i nešto sira.

Uvoz goriva koštao je 172 miliona eura, ljekova 76 miliona, pića 64, a telefona 73 miliona eura.

Drecun smatra da nemamo održivu ekonomiju zbog spoljnotrgovinskog deficita, jer ga moramo pokrivati iz tekućih prihoda, a oni prifale u jednom momentu.

“Nama se to po pravilu dešava da nam prifali, pa se svake godine zadužujemo jer nemamo dobru strukturu privrede”, istakao je Drecun, kojem je razumljivo da ne možemo da razvijamo proizvodnju vozila i mašina, ali možemo da se ogledamo u proizvodnji namještaja i nekih manje komplikovanih proizvoda.

U Ministarstvu ekonomije smatraju da je rješenje u liberalizaciji trgovine uslugama.

“Obim usluga raste iz godine u godinu i što je najbitnije, u ovoj oblasti konstantno ostvarujemo suficit. Prema podacima Centralne banke, u 2016. godini ostvaren je visok priliv od izvoza usluga od 31,7 odsto BDP-a, što je 3,6 puta više od izvoza robe”, kazali su predstavnici ovog resora.