Dan D za Crnu Goru i Srbiju: Brisel u utorak saopštava plan evropske integracije
Šesti februar biće dan D za Zapadni Balkan, a prije svega za Srbiju i Crnu Goru, jer će tada biti objavljena strategija Evropske unije (EU) o potencijalnom proširenju.
Ako budu usvojeni dosadašnji predlozi, i naravno ako ispune uslove, Crna Gora i Srbija bi 2025. godine mogle da postanu punopravne članice Unije.
Prema do sada poznatim predlozima iz Nacrta ovog dokumenta, ruku pod ruku sa Srbijom ide i Crna Gora, a uslov koji je neophodno ispuniti je vladavina prava. U slučaju Srbije još jedna stvar je neophodna – normalizacija odnosa sa Kosovom, piše Blic.
Srbija do EU, godina po godina
Prema onome što je do sada poznato, očekivanja su da bi tokom 2019. godine trebalo da budu ispunjena prelazna mjerila u poglavljima pravosuđa i unutrašnjih poslova, kao i puna normalizacija odnosa s Kosovom. U Poglavlju 23 Srbija ima 50 prelaznih mjerila, a u Poglavlju 24 njih 41, dok je prelazno mjerilo u Poglavlju 35 o Kosovu – potpuna normalizacija odnosa.
Po ispunjenju, EU bi trebalo da riješi pitanje mjerila za zatvaranje poglavlja, i da bude spremna za drugu fazu pregovora najkasnije do kraja 2019. godine.
Takođe, u Nacrtu se navodi da bi, pod uslovom da se ispune sva mjerila za zatvaranje u svim poglavljima, zemlje članice EU mogle da daju pristanak na zatvaranje pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom na međuvladinoj konferenciji do kraja 2023. godine.
Nakon toga, i ako do tada budu uspješno zaključeni pregovori, 2024. godine trebalo bi da bude potpisan pristupni sporazum sa Srbijom i Crnom Gorom.
Sljedeći, i posljednji korak je ratifikacija pristupnih sporazuma, što bi značilo i ulazak u ponopravno članstvo.
Ne samo dvije zemlje, već cijeli region
Kako je prije nekoliko dana objavio “Fajnanšel tajms” (FT), plan EU je da u svoje članstvo primi šest balkanskih država: Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, BiH, ali i Kosovo.
Glavni razlog za to je što Brisel smatra da je ovo “teren” preko kog se na hiljade migranata domogne tla Unije.
Međutim, FT navodi i da strategi EU strahuju da Rusija opasno širi svoju zonu uticaja, upravo na području gdje tradicionalno već ima saveznike – Zapadnom Balkanu.
Moguće izmjene i slučaj Španije
Međutim, Nacrt ovog dokumenta, ovako kako za sada izgleda, nije i konačan jer svaka zemlja članica Unije može da pošalje svoje predloge, ali i zamjerke, kao što je to prethodih dana učinila Španija.
Naime, ova zemlja je EU proslijedila niz protestnih dokumenata, u kojima između ostalog piše da se protive korišćenju termina WB6 (skraćenica za šest zemalja Zapadnog Balkana), ali i da za njih “Kosovo nije dio procesa proširenja”.
Takođe, jedan od predloga je da se Kosovo može posmatrati samo kao region u okviru Srbije. Naravno, Španija ovo ne radi zbog Srbije, već prije svega imajući u vidu svoje interese, naročito imajući u vidu prošlogodišnje iskustvo sa Katalonijom. Međutim, da li će se ova opaska naći u konačnom tekstu strategije, vidjeće se već za nekoliko dana.
Prije prijema, rješenje svih otvorenih pitanja
Ipak, postoji i jedna stvar koja je zajednička svim predlozima koji se odnose na ovaj dokument, jeste da će zemlje Zapadnog Balkana, prije konačnog prijema u EU, morati da riješe sva otvorena pitanja koja postoje već godinama, odnosno decenijama.
Čini se da je pravno obavezujući sporazum između Beograda i Prištine sve bliža realnost, imajući u vidu i Nacrt strategije, ali i izjave koje u posljednje vrijeme sve češće ponavljaju i srpski i evropski zvaničnici.
