BiH u velikom tehnološkom zaostatku

Podijeli

Bosni i Hercegovini uz ostale prijeti i opasnost da od 2020. postane izolovano ostrvo na evropskom kontinentu koji će imati najzaostaliju digitalnu infrastrukturu jer u toj zemlji nema ni naznaka uvođenja 5G mobilne mreže, za šta se Evropska unija uveliko priprema.

Banjalučke “Nezavisne novine” pišu da je stanje u BiH tim poraznije što u toj zemlji do danas nije uvedena ni 4G mreža, a i postojeća 3G mreža dostupna je tek u većim gradskim središtima.

Pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH Vlatko Drmić podsjetio je kako BiH još nije završila digitalizaciju i gašenje analognih kanala, a drži kako bi 4G mreža napokon mogla profunkcionisati “već” do kraja ljeta, ali opet samo u većim gradovima.

“Stvoren je pravni okvir za uvođenje 4G, sada Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) vodi svoj dio aktivnosti. Ako sa zakonodavne strane bude sve u redu, očekujem je u većim centrima već u sedmom ili osmom mjesecu ove godine”, kazao je Drmić.

O uvođenju 5G mreže nije kazao ništa.

‘Nezavisne’ podsjećaju kako se EU obvezala do 2020. pokrenuti 5G mrežu bez koje su nezamislivi projekti poput ‘pametnih gradova’ ili samoupravljivih vozila.

5G mreža u praksi znači kako će jedna bazna stanica na jednom kilometru osigurati do milion konekcija.

Za BiH je izvjesno kako će sa svojom zaostalom infrastruktorom biti u poziciji da od tada, na primjer, savremeni vozovi saobraćaju samo do njenih granica, a sva roba koju prevoze potom bi se prekrcavala na kamione kako bi se isporučila korisnicima u zemlji.

Sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije pri Privrednoj komori Republike Srpske, Slobodan Dragičević, upozorio je kako se u BiH ni sada ne planira ništa što bi infrastrukturne projekte učinilo kompatibilnim s onima u EU, odnosno kako u toj zemlji vjeruju ‘samo u beton’.

Kao primjer naveo je aktuelnu gradnju autoputeva, apsolutno neprilagođenih uvođenju novih tehnologija odnosno električnih i hibridnih vozila.

“Ja pitam jesu li na autoputevima koje sad gradimo predviđena mjesta kojima će se kretati hibridni automobili? Naravno da nijesu. Danas na Zapadu, kada grade autoput, uvijek projektuju jednu traku, dužine šest do sedam kilometara, gdje automobili na struju laganije ulaze u taj prostor i dopunjavaju baterije, kako bi mogli nastaviti dalje. Kod nas, nažalost, ne postoji želja. Razumiju samo beton”, kazao je Dragičević.

Njegova je procjena kako se u BiH jednostavno neće moći koristiti napredne tehnologije što će imati direktan uticaj na cijeli ekonomski sektor.

“Ni danas naši dobri stručnjaci ne mogu iskazati svoj kapacitet ni u jednoj kompaniji, čak ni stručnjaci koji su završili Harvard! Na žalost, u velikom smo talasu odlaska stručnjaka iz ovog područja, odlaze nam najbolji ljudi”, upozorio je Dragičević.