Paradoks: Svijet se uplašio dobrih brojki u ekonomiji

Nakon gotovo decenija rastućih cijena na krilima labave monetarne politike, prva jača korekcija zatresla je dionička tržišta i unijela je opipljivu nervozu.

Nakon volatilnog ponedjeljka i najveće rasprodaje u protekle dvije godine, američki indeksi u utorak su djelimično nadoknadili gubitke, dok su se Azija i Evropa još crvenile.

Vol Strit nadoknadio dio gubitaka

Dow Jones na otvaranju juče je potonuo 500 bodova no potom porastao 250 bodova prije 10 ujutro na američkom tržištu.

S&P 500 porastao je na 0,8 odsto na 2670,11 bodova. Evropski Stoxx 600 pao je 1,7 odsto na 375,33 boda. CROBEX je najprije zaronio tri odsto, a kraj dan dočekao 2,3 odsto slabiji na 1842,79 bodova uz 18,3 miiona kuna prometa.

Jesu li nakon godina kontinuiranog rasta dionička tržišta dosegla tačku pucanja? Ekonomista Velimir Šonje smatra da za sada nema naznaka da je riječ o početku ozbiljnije recesije kao prije deset godina. Radi se o primarno finansijskoj korekciji. Pretjerani tržišni optimizam podigao je dioničke indekse previsoko zadnjih mjeseci pa imamo izduvavanje nabujalog optimizma bez pokrića, a uz to su buđenje inflacijskih očekivanja i najave Feda podigli očekivanu inflaciju”, kaže Šonje, prenosi Poslovni dnevnik.

Iako se, dodaje, radi o očekivanoj turbulenciji na prelazu iz perioda deflacije te niske inflacije i kamatnih stopa u razdoblje nešto veće inflacije i cijene novca, ulagači su na oprezu.

“Psihologija može odvući tržište dalje od ravnotežnih vrijednosti. No, očekivanja u realnom sektoru su i dalje optimistična”, ističe Šonje.

Situaciju na tržištu prate i u penzionim fondovima. Od gotovo 92 milijarde kuna imovine u hrvatskim dionicama je oko deset milijardi kuna, a u stranim 5,5 milijardi.

“Paradoks je da se svijet uplašio dobrih brojki u ekonomiji, a podaci o niskoj nezaposlenosti, mogućem rastu plata i očekivanom ubrzanom rastu kamatnih stopa u SAD-u su, čini se, bili okidač”, kaže Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisenovog društva za upravljanje penzionim fondovima.

U sedmoj smo godini ekonomskog ciklusa, u okruženju niskih kamata. Valuacije su daleko od bagatelnih. Ne znači da će se tržište korigirati već sjutra ili ove godine.

“Tržišta su fundamentalno zdrava, uprkos (pre)dugačkom periodu rušenja rekorda. Valuacije su, gledamo li statično, visoke i upućuju na moguću korekciju, posebno u SAD-u. Imajuću u vidu objavljene rezultate i očekivanja za ovu i iduće godine, pokazatelji su zapravo puno bolji. To ne znači da se korekcija prema dolje još neće nastaviti, teško je reći koliko dugo”, kaže Grbavac.

Čelnica Zagrebačke berze Ivana Gažić napominje da je pad indeksa u SAD-u, premda značajnih četiri odsto u jednom danu, samo izbrisao dobitke od početka godine.

“Ne može se govoriti o slomu. Prošle godine premašeni su rekordi, treba pričekati prije nego se uoči trend”, kaže Gažić.

Šonje smatra da je pad cijena dijelom i dobrodošao a da svaka korekcija koja usklađuje cijene finansijskih imovina s njihovim realnim vrijednostima sprečava greške u alokaciji kapitala.

Novost je sada što su dugoročne kamatne stope na američke državne obveznice (2,7%) premašile prinose na neke blue-chip dionice pa izlaze iz dionica i ulaze u obveznice.

Članica Uprave N3 Capital Partnersa Maja Bešević Vlajo ne smatra da je isključivi razlog pada dionica rast prinosa obveznica i Fed.

“Parametri koji pokazuju koliko tržište vrednuje kompanije se već duže vrijeme nalaze na najvišim nivoima u istoriji ili vrlo blizu. Nalazimo se u sedmoj godini ekonomskog ciklusa, u okruženju niskih kamatnih stopa. Sve to ne znači da će se tržište značajno korigovati sjutra, sljedeći mjesec ili čak ove godine, ali treba biti svjestan toga da su valuacije daleko od bagatelnih”, mišljenja je Bešević Vlajo.