Čemu nas je učio Stiven Hoking: Inteligencija je sposobnost prilagođavanja promjenama
Čuveni britanski teoretski fizičar Stiven Hoking umro je jutros u 76. godini u svojoj kući u Kembridžu, objavila je njegova obitelj u srijedu u ranim jutarnjim satima.
“Duboko smo žalosni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki naučnik i izvanredan čovjek čiji će rad i nasljeđe dugo živjeti”, poručila su Hokingova djeca Lusi, Robert i Tim.
“Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirisala su ljude širom svijeta”, stoji u objavi.
Hoking, rođen u Oksfordu 1942. godine, završio je studije fizike na Univerzitetu Oksford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Univerzitetu Kembridž.
Od 1974. postao je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih naučnih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lukasovoj katedri Univerziteta Kembridž, gdje su nekad predavali velikani poput Isaka Njutka.
Poznat je po doprinosima na poljima kosmologije i kvantne gravitacije, posebno u kontekstu crnih rupa kao i popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.
Najpopularnije djelo mu je naučni bestseler “Kratka istorija vremena” (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 sedmica.
U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizujuće bolesti koja uzrokuje slabljenje mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računarskog sintetizatora glasa.
Poznat je i po mudrostima, kojima je pokušao da pomogne ljudima u razumijevanju, ne samo nauke, već i života. Donosimo neke od njegovih najzanimljivijih izreka:
Inteligencija je sposobnost prilagođavanja promjenama.
Ne mislim da će ljudska rasa biti u stanju preživeti narednih hiljadu godina ukoliko se ne proširimo u svemiru.
Ljudi neće imati vremena za tebe ukoliko si stalno ljut i stalno se žališ.
Iako je 11. septembar bio užasan, on nije zaprijetio opstanku ljudske rase kao što je slučaj sa nuklearnim oružjem.
Mi smo u opasnosti da uništimo sami sebe zbog naše pohlepe i gluposti. Ne smijemo gledati samo ka nama na ovom malom i sve zagađenijem i sve prenaseljenijem svijetu.
Život bi bio tragičan da nije toliko smiješan.
Ograničiti našu pažnju samo na zemaljske materije bi predstavljalo ograničavanje ljudskog duha.
Nije baš najjasnije da inteligencija ima ikakvu vrijednost u dugoročnom opstanku.
Žene – one su totalna misterija.
Ne bojim se smrti, ali mi se i ne žuri da umrem. Postoji mnogo stvari koje bih želio učiniti prije toga
Ja sam dijete koje nikada nije odraslo. I dalje stalno pitam “kako” i “zašto” i ponekad nađem odgovor.
Ljudi koji se hvale svojim koeficijentom inteligencije su gubitnici.
Najveći neprijatelj znanja nije neznanje, već iluzija znanja.
Zapamtite da uvijek gledate prema zvijezdama, a ne prema svojim stopalima. Pokušajte razumjeti ono što vidite i uzroke postojanja svemira. Budite znatiželjni i koliko god se život činio teškim, uvijek postoji nešto što možete učiniti i uspjeti u tome. Važno je ne odustajati.
Rad daje smisao i svrhu i život je prazan bez njega.
Putovanje kroz vrijeme je oduvijek bilo smatrano za naučnu fantastiku, ali generalna Ajnštajnova teorija relativiteta dozvoljava mogučnost da iskrivimo toliko odnos vremena i prostora da postane moguće lansirati se u raketi i vratiti se prije nego i kreneš.
Postoji stvarna opasnost da bi kompjuteri mogli razviti inteligenciju i preuzeti stvari u svoje ruke. Mi hitno trebamo razviti direktne konekcije prema ljudskom mozgu kako bi kompjuteri mogli dodati nove stvari ljudskoj inteligenciji umjesto da joj budu suprotnost.
Volio bih kada bi nuklearna fuzija postala praktični izvor energije. Ona bi nam dala nepresušni izvor energije bez zagađenja ili globalnog otopljenja.
