H&M na izdisaju

Podijeli

Gigantski lanac trgovina odjećom H&M je suočen s katastrofalnim poslovnim rezultatima u prvom kvartalu. Problem su i konkurencija i internet, ali i čitav niz skandala koji su se povezivali s tim lancem.

“Godina do sada uopšte nije bila dobra za H&M”, izjavio je Karl-Johan Person, direktor i unuk osnivača lanca Erlinga Persona.

A to je zapravo veoma blagi izraz za stanje u H&M: prihod je od početka godine pao za 62 odsto, a dobit od oko 134 miliona eura je najmanja u nekom kvartalu u posljednjih deset godina. Ne samo to: lanac je zatrpan robom koja nije prodata u vrijednosti od oki 3,5 milijarde eura.

Problemi H&M su očito barem isto tako veliki kao što je velik njihov lanac od 4.700 trgovina u čitavom svijetu – neke od njih su međusobno udaljene tek par stotina metara.

Nekad je to bila prva adresa za mlade, danas ih sve više zaobilaze. Zamjeraju što su trgovine pretrpane, neuredne, a nema ni dovoljno osoblja koji bi poslužilo. Naravno da ni konkurencija ne spava, od Primarka pa do Zare, a tu je i činjenica da mladi sve češće kupuju preko interneta.

Dječji rad, poginuli radnici…

Povrh toga dolaze i skandali koji su proteklih godina bili povezani s tim trgovačkim lancem. Tako su 2016. novinari otkrili da u pogonima u Mjanmaru za krajnjeg naručioca H&M rade i djeca od 14 godina po 12 sati na dan za manje od dva eura dnevno. Ta mizerna “plata” je polovina minimalca čak i u Mjanmaru.

Za ovaj koncern u Bangladešu radi čak 200 firmi što ga čini najvećim tekstilnim “partnerom” u toj državi. Nakon što se srušila zgrada Rana Plaza u blizini Dake 2013, pri čemu je preko 1.100 radnika poginulo, H&M je potpisao “Sporazum o zaštiti od požara i bezbjednosti radnog mjesta” sa svojim partnerima. Ali kako javljaju nezavisni izvori u Bangladešu, tih propisa se niko ne drži i niko ne provjerava da li se nešto popravilo.

Osim toga, sve su glasnije kritike te “brze mode” koju simbolizuje upravo H&M.

Kolekcije se mijenjaju najmanje osam puta godišnje, sve što se vidi na modnim pistama Milana i Njujorka brzo dobija jeftini surogat na policama švedske marke. To onda znači i katastrofu za životnu sredinu: modna kreatorka Ajlin Fišer je prilikom primanja jedne nagrade 2015. izjavila da su modna i tekstilna industrija “na drugom mjestu u svijetu po uništavanju okoline”. Gora je samo naftna industrija.

Korist od ovih nevolja lanca H&M ima jedino jedna termoelektrana u Vesterasu u Švedskoj. Kako javljaju tamošnji mediji, iz H&M stižu ogromne planine odjeće koja nije prodata – njom se lože kotlovi termoelektrane. Jedina utjeha je što se tako ipak malčice smanjuje potrošnja fosilnih goriva, pišu Vesti online.