Zašto je besposličarenje ključno za kreativnost

Podijeli

Naš mozak je najinovativniji kada odmaramo. Zašto onda ne odvajamo vrijeme za besposličarenje?

Nekad su ljudi sate provodili u dokoličarenju. U moderno doba, rijetki su trenuci koje ne provodimo uz društvene mreže, dopisujući se ili odgovarajući na email. Zbog toga gotovo da ne izdvajamo vrijeme za trenutke kada svojim mislima naprosto dozvoljavamo da se razmašu.

Na prvi pogled, ne čini se da je u pitanju ozbiljna stvar, ali ona itekako utiče na rad našeg uma i na kreativnost generalno. Zapravo, moderno poimanje dokoličarenja značajno umanjuje našu sposobnost da stvarano svježe inovativne ideje.

Trenuci ‘prosvjetljenja’

Jedno istraživanje sprovedeno 2012. dokazalo je da kreativnije rješavamo problem kada dozvolimo mislima da lutaju. Tome u prilog ide dobro poznata tvrdnja da nam najbolje ideje padaju na pamet dok smo pod tušem ili u šetnji.

Kada dozvolimo mislima da lutaju, omogućavamo pristup sjećanjima, emocijama i pojedinim dijelovima sačuvanog znanja, kaže Ejmi Frajs, autorka knjige “Sanjarenje na poslu: Probudite svoje kreativne moći”.

“Sanjarenje je način kojim dohvatamo širu sliku svog stanja uma”, kaže Fries.”Kad smo u stanju sanjarenja, možemo vizualizovati ili simulirati vlastitu verziju događaja.”

Takva vizualizacija može nam pomoći u stvaranju nove perspektive ili povezivanju dvije različite misli pomoću kojih ćemo stvoriti originalnu ideju.

“Najkreativniji trenuci nastupaju kad moj mozak odmara”, kaže Megan King, grafička dizajnerka od koje se redovno očekuju nove ideje.

“Ponekad potrošim cijeli dan radeći na projektu, a imam osjećaj da nisam stvorila nešto s čime bih bila zadovoljna”, kaže King. “Zatim se dobro naspavam, a sjutradan napravim nešto inovativnije u svega 15 minuta.”

Vratimo se na našu zavisnost od tehnologije, telefona i drugih uređaja kojima kratimo slobodno vrijeme. Prema nekim procjenama, uz uređaje takve vrste provodimo više od 10 sati dnevno. Stoga i ne čudi da su nam postali nezamislivi trenuci u kojima bismo morali da sjedimo samo s vlastitim mislima, ne čineći apsolutno ništa.

U jednoj studiji istraživači su ispitanicima ponudili dvije mogućnosti: mogli su sjediti potpuno sami 6 do 15 minuta ili primati elektrošokove srednjeg intenziteta. Većina ispitanika odabrala je drugu opciju!

Međutim, naš um je u daleko težoj situaciji kad je naš pogled uperen u mobilni telefon, nego onda kada naprosto sanjari.

Mozak, naime, ima dva odvojena načina zaokupljanja pažnje – eksterni i interni. Interni je aktivan tokom sanjarenja i kada promišljamo o sebi, svojoj prošlosti ili budućnosti. Ta dva načina ne mogu funkcionisati istovremeno, ali su međusobno povezani. Međutim, iz razloga što ne mogu biti aktivni istovremeno, a koristimo deset sati dnevno na zaokupljenost eksternim, nameće se pitanje šta time činimo vlastitom mozgu i njegovoj sposobnosti osmišljavanja kreativnih ideja.

“To što sami sebi činimo nije mala intervencija. U brojnim slučajevima govorimo o ogromnoj količini vremena, pogotovo kod tinejdžera”, upozorava profesor psihologije Danijel Vilingem sa Univerzitetaa Virdžinia.

“S psihologijskog gledišta gledano, više smo zabrinuti radi posljedica koje će zbog toga nastati tokom višegodišnjeg perioda,” kaže on.

Posljedice, od sada nadalje, nijesu u potpunosti poznate, ali neprestano gledanje u telefon, to silno vrijeme provedeno u jednom načinu zaokupljanja pažnje, vrlo vjerovatno će imati dugoročne posljedice.

Digitalni detoks

Dobra je vijest da neki ljudi imaju sposobnost samokontrole.

Dobro je smanjiti vrijeme koje provodimo na društvenim mrežama. Umjesto slušalica, bolje je ponekad otići u šetnju uživajući u potpunoj tišini ili zvukovima prirode. Izloženost televizijskom programu takođe je dobro svesti na manju mjeru. Uvođenje novih navika nije jednostavno, ali postepeno smanjivanje loših navika može učiniti velike pozitivne promjene za naš um i kreativnost.

Ne treba ni naglašavati koliku bi korist imali poslodavci kada bi njihovi zaposleni imali vremena da dozvole svojim mislila da vrludaju: neupitno bi smišljali bolje i inovativnije ideje.

“Svaki pravi lider ujedno je i veliki sanjar,” zaključuje Frajs.

BBC/Moj-posao.net