Nutricionisti otkrili koji mitovi o hrani ih izluđuju

Podijeli

Da li su stvari koje znate o ishrani u stvari samo štetni mitovi? Pogrešne tvrdnje o hrani mogu da naškode vašem zdravlju i raspoloženju. Da li je crveno meso stvarno kancerogeno? Da li preteran unos šećera stvarno dovodi do dijabetesa? Da li gluten stvarno tako loš?

Evo mitova za koje bi nutricionisti najviše voleli da zauvijek nestanu.


Mit br. 1: Dijete nemaju efekta

Dijete imaju efekta ako im pristupate na pravi način.

Mnoge popularne dijete nemaju efekta za većinu ljudi, naročito na duže staze. To ne znači da ne postoji dijeta koja će vam odgovarati. Suština zdrave ishrane uglavnom leži u stavu. Ako ste probali dijetu koja nije uspjela, moguće je da je niste držali iz pravih razloga.

Mit br. 2: Nikad ne treba da jedete hranu bogatu mastima

Činjenica: Dobre masti su zdrave za srce i mozak.

Nijesu sve masti loše. Namirnice kao što su riba i koštunjavo voće sadrže ,,zdrave’’ masti koje su u stvari dobre za vaše tijelo i mozak. Štaviše, veći unos ovih vrsta namirnica može čak da smanji rizik od demencije.

Mit br. 3: Od zasićenih masti ćete dobiti srčanu bolest

Činjenica: Zasićene masti mogu biti dio svačije ishrane.

Ne vjerujte u ovaj i druge mitove o srčanim bolestima. Nije lako potpuno izbaciti zasićene masti iz ishrane, čak i ako to smanjuje rizik od srčanih bolesti. Zasićene masti nisu jedini faktor rizika i umjesto da pokušavate da ih eliminišete, probajte da pored njih unosite više zdravih masti.

Mit br. 4: Zdrave namirnice su preskupe za većinu ljudi

Činjenica: Zdrava hrana je pristupačnija nego što mislite.

Pristupačna hrana nije svuda jednako dostupna. Međutim, jeftina zdrava hrana postoji ako možete da je nabavite. Voće i povrće, i svježe i konzervirano, mnoge žitarice i čak i meso su mnogo pristupačniji nego što ste možda svjesni.

Mit br. 5: Od glutena se goji

Činjenica: Gluten može da iritira digestivni sistem kod nekoga, ali nije tako strašan.

Neki ljudi ne treba da unose gluten ako imaju celijakliju ili su netolerantni na gluten. Isto tako, neki ljudi odlučuju da ga izbace iz ishrane jer misle da je tako zdravije. Ne postoje naučni dokazi koji to potvrđuju. Ako se gojite, velika je vjerovatnoća da vam gluten nije najveći problem u ishrani.

Mit br. 6: Ako ste vegetarijanac, morate da uzimate proteine kao suplemente

Činjenica: Možete unositi dovoljno proteina a da ne jedete meso.

Ima mnogo namirnica biljnog porijekla koje sadrže proteine, čak i povrće. Eliminisanje mesa iz ishrane ne znači automatski da morate da uvedete suplemente. Probajte da uvedete raznovrsne namirnice u obroke i užinu umjesto suplemenata, osim ako vam doktor ili dijetetičar ne preporuče drugačije.

Mit br. 7: Od žitarica možete da se ugojite

Činjenica: Da li žitarice izazivaju gojenje ili ne, može da zavisi od njihove vrste.

Tjestenina, hljeb i žitarice su postali pravi neprijatelji mršavljenja zato što se mnoge od ovih namirnica procesuju i pakuju uz upotrebu nezdravih sastojaka. Prave namirnice sa cijelim zrnom, kao što su smeđi pirinač, kinoa i druge mogu biti dio zdrave ishrane ako ih pametno birate.

Mit br. 8: Jaja su loša za holesterol

Činjenica: Namirnice bogate holesterolom ne moraju da dovedu do povećanja holesterola u krvi.

Ako ste pod rizikom od dobijanja visokog holesterola ili ga već imate, postoje neke namirnice koje treba da izbjegavate. Ali namirnice kao što su jaja, koje sadrže visok nivo holesterola, ne utiču toliko na nivo holesterola u krvi.

Mit br. 9: Od crvenog mesa se dobija kancer

Činjenica: Osim ako ne jedete hot dogove po cijeli dan, vjerovatno je sve u redu.

Povremeni hamburger ili šnicla vam vjerovatno neće škoditi. Prednosti mesa daleko premašuju veoma mali rizik koji meso nosi. Možete da unosite raznovrsno meso i druge namirnice bogate proteinima da biste ostali zdravi i smanjili rizik od dobijanja kancera.

Mit br. 10: Voće sadrži previše šećera

Činjenica: Vašem tijelu je potreban šećer da bi preživjelo.

Šećere u namirnicama kao što je voće nijesu tamo stavili ljudi. Ovi šećeri su dobri za vas. Voće takođe sadrži vlakna i druge hranljive materije koji su vašem tijelu potrebni.

Mit br. 11: Pretjeran unos šećera dovodi do dijabetesa

Činjenica: Stvar je daleko složenija od samog šećera.

Ima logike da visok šećer u krvi, kao što je slučaj kod dijabetesa tipa 2, nastaje usljed pretjeranog unosa šećera. Istina je da brojni faktori, uključujući visok unos kalorija i nesrećna kombinacija gena, mogu da doprinesu više od samog šećera.

Mit br. 12: Ne možete da smršate ako ne izbacite ugljene hidrate

Činjenica: Možete da unosite ugljene hidrate i mršavite.

Ishrana sa malo ugljenih hidrata djeluje kod nekih ljudi – ali to nije jedini način da se smrša. Ako ste probali sa eliminisanjem ugljenih hidrata i to nije uspjelo, nemojte biti obeshrabreni. Mnoge namirnice bogate ugljenim hidratima, kao što je pasulj, takođe sadrže mnogo vlakana. Vlakna održavaju zdravlje digestivnog sistema i mogu da vam pomognu da smršate.

Mit br. 13: Detoksikacija sokovima uklanja toksine iz vašeg organizma

To mogu da urade samo vaša jetra i bubrezi.

Detoks čajevi i voćni sokovi neće ,,očistiti’’ vaš organizam od štetnih toksina. Vaše tijelo ima posebno ugrađene sisteme za eliminisanje toksina iz krvi i njihovo izbacivanje – tačnije jetru i bubrege, a ponekad i znoj. Nije vam potreban sok da biste podstakli uklanjanje otpada.

Mit br. 14: Orašasto voće je jednako nezdravo kao brza hrana

Neke visokokalorične namirnice su takve sa razlogom.

Vjerovatno vam je rečeno da se držite podalje od namirnica bogatih kalorijama. Tehnički gledano, orašasto voće spada u tu kategoriju – pola šolje pekan oraha vas može koštati blizu 400 kalorija, na primjer. Ali orašasto voće je i odličan izvor zdravih masti, proteina i vlakana. Možete ih jesti za užinu – samo ne cijelo pakovanje odjednom.

Mit br. 15: ,,Prirodne’’ namirnice su zdravije

Ova riječ stvarno ne znači ništa ako je vidite na deklaraciji neke namirnice.

Prehrambeni proizvođači imaju veliku slobodu kad je riječ o odlukama šta da stave na deklaracije svojih proizvoda. Oni namjerno koriste reči kao što je ,,prirodno’’ da bi vas ubijedili da su ti proizvodi zdraviji – čak i kad nijesu. Neki prirodni sokovi od pomorandže, na primjer, uglavnom se sastoje od šećera.

Izvor: The Cheat Sheet, preveo: BizLife