Bitcoin bi mogao izazvati sljedeću globalnu finansijsku krizu
Izvor sljedeće svjetske finansijske krize mogle bi da budu kriptovalute među kojima je najpoznatija bitcoin. Drugim riječima, bitcoin mogao bi da bude ono što je za krizu 2008. godine bila banka Lehman Brothers, inače četvrta po veličini investiciona banka u SAD, čiji je slom prouzrokovao sunovrat berzanskih indeksa na Volstritu.
Rizike kriptovaluta po finansijski sistem italijanski bankari i te kako razmatraju, potvrdio je grupi srpskih novinara Omar Lodezani, predsjednik divizije usluga Inteza Sanpaolo grupacije. Zašto su kriptovalute potencijalni izvor krize? Pa zato što ljudi žele što više da se obogate što je, uostalom, bio uzročnik i prethodne velike krize. Vođeni željom da postanu još bogatiji postaju manje racionalni, kupuju i ono što im ne treba, a kada spekulišu, rizik od gubitka je veći, objasnio je Lodezani, prenosi Politika.
Bankari se ne suočavaju samo s rizikom od kriptovaluta, već i s novom konkurencijom koju im pravi „Amazon” – najveća svjetska internet trgovina.
Naime, „Amazon” nastoji da ponudi i dio usluga koje su sada isključivo biznis banaka. Naime, od prije mjesec dana „Amazon”, u saradnji sa Siti bankom, malim i srednjim preduzećima daje kredite. Pritom, o poslovanju tih kompanija imaju odlične podatke koji im stižu od internet trgovine.
Znaju koliki je promet tih kompanija, odnosno koliko su robe prodali internetom i da li su klijenti zadovoljni onim što su kupili jer za to na internetu postoji pitanje na koje klijenti odgovaraju, a što ukazuje da firma ima budućnost. Samim tim „Amazon” postaje ne samo trgovačka već i finansijska platforma.
Suočeni s ovim izazovima, ali i s onim koje donosi digitalizacija i robotizacija, banke ulažu milijarde eura u osavremenjavanje.
Dok finansijski eksperti analiziraju šta bi mogli biti novi rizici po svjetsku ekonomiju, podaci pokazuju da je ona u dobrom stanju.
Evropske banke su u periodu 2014–2017. godine, uprkos niskim kamatama, ostvarile dobre rezultate. Prema prognozama MMF-a za ovu i narednu godinu, očekuje se globalni privredni rast od četiri odsto.
Prema riječima Đanluke Salsećija, koji je na čelu međunarodne istraživačke mreže ove bankarske grupacije, prisutni su i rizici. Prije svega on misli na geopolitičke kao što su odnosi SAD – Rusija, SAD – Kina, kao i Srednji istok.
Svijet se takođe može suočiti i s daljim jačanjem dolara. U tom kontekstu predviđa se da će njihov FED ranije nego što se očekivalo da pooštri monetarnu politiku, što može da dovede do jačanja dolara, a to će se opet odraziti na ekonomije u razvoju.
Takođe, tu je i uvijek prisutna osjetljivost finansijskih tržišta. S druge strane, italijanski bankari očekuju da će Evropska centralna banka (ECB) nastaviti program monetarnih olakšica. Oni procjenjuju da će ECB svoju referentnu kamatu euribor, koja je već treću godinu negativna, početi da postepeno povećava, ali tek od naredne godine. I to veoma postepeno i manje za procenat inflacije. To znači da će centralna monetarna vlast EU još neko vrijeme voditi relaksiranu monetarnu politiku.
