Daleko je digitalna Crna Gora

Podijeli

Piše: Damira Kalač

“Zdravo Ana, nadam se da ste dobro… u skladu sa posljednjim novostima na našem sistemu, obavještavamo vas da, zbog nemogućnosti plaćanja iz Crne Gore, pretplata za Google Drive više nije dostupna za korisnike iz vaše države”.

Ukratko, sadržaj je poruke koju je dobila jedna Ana, koju su dobili i drugi korisnici Google Drive servisa, koji su, uz 15 Gigabajta (GB) skladištenog prostora koji svako pri registraciji dobija besplatno, u godinama za nama, plaćali za dodatne GB. Kako bi negdje online sačuvali svoja dokumenta.

Google ih je počeo obavještavati da to više neće biti moguće. Jer, uslugu ne mogu da naplate od crnogorskih građana.

Gostujući nedavno na Sarajevo biznis forumu potpredsjednik parlamenta Branimir Gvozdenović saopštio je da je Crna Gora „već uskladila zakonodavni okvir sa pravnom tekovinom Evropske unije i svojim politikama i regulatornim rješenjima, u gotovo apsolutnom obimu“…

Podsjetio je i na navode studije koja je prezentovana na prvom Digitalnom samitu u Skoplju, prema kojoj je Crna Gora, prema stepenu digitalizacije, „iznad prosjeka u regionu po svim značajnim parametrima, kao što su pokrivenost brzim širokopojasnim internetom, stepen korišćenja brzog širokpojasnog interneta, razvijenost infrastrukture, mobilna penetracija i efikasno korišćenje spektra“.

U kompaniji Google možda samo nisu upućeni u crnogorske prilike. Isti je slučaj valjda i sa PayPalom.

Najprije godinama najavljivan, taj servis je konačno postao dostupan korisnicima u Crnoj Gori prije četiri godine, ali ni danas nije moguće na PayPal naloge primiti novac.

Iz Ministarstva javne uprave, koje je nakon parlamentarnih izbora 2016, od ugašenog Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) preuzelo dio aktivnosti , lani su kazali da su, u cilju uspostavljanja dvosmjernog servisa plaćanja i primanja novca na račune crnogorskih građana, intenzivirali aktivnosti na ponovnom pokretanju komunikacije sa predstavnicima PayPal sistema.

„Imajući u vidu značaj ove aktivnosti, kako za građane, tako i privredu Crne Gore, Ministarstvo će u narednom periodu uložiti maksimalne napore da uspostavi dvosmjerni servis u okviru PayPal sistema, o čemu će blagovremeno biti obaviještena crnogorska javnost”, kazali su iz tog resora aprila prošle godine.

Do danas, međutim, nema novosti.

Iz PayPala su i ranije saopštili da dvosmjernu uslugu koči regulativa u Crnoj Gori, ali crnogorska javnost nije upoznata sa tim o kojoj se regulativi radi i da li se radi na njenim izmjenama.

Iz MIDT, koje je vodio Vujica Lazović, ranije su govorili da usluga zavisi samo od PayPala.

„U pitanju je privatna kompanija i na njima da odluče kada će crnogorskim korisnicima omogućiti punu funkcionalnost servisa. U stalnoj smo komunikaciji sa predstavnicima kompanije PayPal i nastojimo da ubrzamo taj proces”, kazali su prije tri godine iz MIDT.

I Lazović je tada, i dok je vodio MIDT, jednako kao i Gvozdenović nedavno, stalno govorio o prednostima digitalnog društva, o potrebi za brzim internetom, o tome kako će crnogorska privreda praktično da procvjeta uz razvijeno informatičko društvo.

„Globalni procesi i digitalna transformacija imaju ogroman uticaj na ekonomiju, vlast i društvo jedne zemlje… digitalna revolucija, koja se naziva i četvrtom industrijskom revolucijom, je ogromna šansa da zemlje u razvoju uhvate priključak za razvijenim zemljama. U toj mogućnosti vidim ogromne potencijale za sve zemlje regiona”, rekao je Gvozdenović u Sarajevu.

Kompletan tekst pročitajte ovdje.