Znakovi koji ukazuju na oboljenje štitne žlijezde

Podijeli

Pretpostavlja se da će se svaka peta žena u jednom razdoblju života susresti s poremećajem rada štitne žlijezde, a broj oboljelih muškaraca sve je veći, tvrde stručnjaci.

Osim genetike, nastanak bolesti štitnjače uzrokuju stresan život, nepravilna ishrana i promjene hormonskog statusa poput trudnoće i menopauze. Poremećaji u radu te važne žlijezde danas su drugi po redu endokrini problem po učestalosti, nakon dijabetesa.

U dijagnostifikovanju i liječenju bolesti štitne žlijezde može Vam pomoći ordinacija Balans:

NASTAVAK TEKSTA ISPOD REKLAME

Prvi simptomi nepravilnog rada štitne žlijezde, koja se nalazi u vratu ispod Adamove jabučice, jesu oticanje vrata, neobjašnjiv gubitak ili dobijanje na težini, ispadanje kose, kao i promjene u nivou energije i raspoloženju.

Kako štitna žlijezda kontroliše rad metabolizma, njen poremećaj može da rezultira i problemima s plodnošću, ali i povišenim krvnim pritiskom, oštećenjem srca kao i psihičkim problemima u vidu depresije.

Najčešći oblici bolesti štitne žlijezde su hipotireoza, kada luči premalo hormona, kao i hipertireoza, koju karakteriše pretjerano lučenje hormona. Kako su stanja i uzroci poremećaja drugačiji, tako su drugačiji i simptomi.

Dijagnostikovanje

Najčešće metode utvrđivanja bolesti je analiza hormona štitne žlijezde u krvi. Ako nivo hormona nije optimalan, obavlja se ultrazvučni pregled ovog organa. Kod prisutnih čvorova u tkivu štitne žlijezde radi se punkcija čvorova i scintigrafija.

U pojedinim slučajevima problem prolazi sam od sebe, dok je u većini slučajeva potrebna terapija lijekovima.

Kod postojanja čvorova, kao i kod hipertireoze, koju nije moguće kontrolisati duže vrijeme, pristupa se operaciji štitne žlijezde ili zračenju radioaktivnim jodom.

Hipotireoza

Najčešći uzrok nedovoljnog lučenja hormona štitne žlijezde je autoimuna bolest Hašimotov sindrom koja se potvrđuje testiranjem antitela tiroidne peroksidaze (TPO) i tireoglobulina (Tg).

Autoimuna bolest može da postoji i ako nije prisutan poremećaj hormona, ali potrebno je da takvo stanje prati ljekar jer i u tom slučaju mogu da postoje simptomi bolesti.

Simptomi:

Gojenje bez pojačanog unosa hrane
Zadržavanje vode u tijelu
Zatvor i tegobe sa varenjem
Stalan umor i manjak energije
Poremećaji menstrualnog ciklusa
Suva i perutava koža
Ispadanje kose
Pojava otoka na vratu tj. gušavosti
Povišen krvni pritisak
Osjećaj udaranja srca
Osjećaj hladnoće zbog usporenosti metabolizma
Depresija
Psihomotorna usporenost
Neplodnost

Liječenje hipotireoze najčešće se svodi na nadoknadu prirodnih hormona štitne žlijezde sintetičkim, koji se piju svako jutro “naštesrca”, u zavisnosti od doze koja je potrebna tijelu.

Hipertireoza

Kod hipertireoze dolazi do pojačanog stvaranja hormona štitne žlijezde, a najčešće je posljedica autoimunog procesa tj. Gravesove bolesti. Ostali uzroci su čvorovi i poremećaj u radu hipofize. Simptomi su često jače izraženi nego kod hipotireoze.

Simptomi:

Ubrzan rad srca
Prekomjerno znojenje
Neobjašnjiv gubitak težine uz velik apetit
Česte stolice
Subjektivan osjećaj vrućine
Podrhtavanje ruku i mišića tijela
Ispadanje kose
Krhki nokti
Otok na vratu
Nervoza i psihički nemir
Hiperaktivnost
Problemi s nesanicom
Poremećaj menstrualnog ciklusa
Problemi s vidom i buljavost očiju
Povišenje krvnog pritiska

Liječenje hipertireoze obuhvata terapiju antitireoidnim lijekovima koji blokiraju stvaranje i otpuštanje hormona štitne žlijezde, kao i betablokatorima koji usporavaju rad srca.

Kako terapija može da rezultira nuspojavama poput smanjenja broja leukocita, ona nije doživotna.

Ako ne dođe do povlačenja bolesti, tada se pristupa liječenju radioaktivnim jodom, djelimičnom ili potpunom uklanjanju štitne žlijezde. Na taj način tijelo se dovodi u hipotireozu, pa je potrebno nastaviti liječenje sintetičkim hormonima.

Express.hr