Da li ćemo saznati ko su pravi vlasnici nekih kompanija u Crnoj Gori

Registar stvarnih vlasnika firmi, odnosno pravnih lica, za godinu i po trebalo bi da formira Poreska uprava. To predviđaju izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je u skupštinskoj proceduri, ali i nameću pitanje da li će se nakon toga znati ko stvarno stoji iza firmi čiji su vlasnici u papirima fiktivni, odnosno koje su registrovane na tuđa imena.

Precizan odgovor na ovo pitanje iz nadležnih institucija za sada je nemoguće dobiti jer ni zakon još nije usvojen, a detalje će precizirati podzakonska akta koja će biti donesena naknadno. U opoziciji, međutim, ne očekuju da će se razotkrivati stvarni vlasnici, bez obzira na zakon, a ekonomski analitičari upozoravaju da je to i pravno delikatno.


Javna je tajna da su mnoge firme registrovane na fiktivne vlasnike iza kojih se sakrivaju stvarni nerijetko političari, direktori državnih firmi, bezbjednosno interesantne osobe, piše Pobjeda.

U Poreskoj upravi, koja treba da formira registar stvarnih vlasnika, Pobjedi su kazali da očekuju, imajući u vidu rokove koje je ostavio zakon, da će biti spremni.

Na pitanje ima li procjene koliko u ovom momentu ima firmi koje su registrovane na tuđa imena, čiji vlasnici na papiru nijesu i stvarni, u Poreskoj upravi kažu da se u Centralnom registru privrednih subjekata vodi evidencija o zvaničnim vlasničkim strukturama privrednih društava.

“Evidencija se vodi na osnovu osnivačkih akata i ostale registracione dokumentacije, pa u skladu sa postojećom legislativom ovlašćena lica nemaju obavezu identifikovanja stvarnih vlasnika. Upravo iz tog razloga javila se potreba uspostavljanja posebnog registra u kojem će se voditi podaci o stvarnoj vlasničkoj strukturi. To će doprinijeti efikasnijem sprečavanju pranja novca, otkrivanju i suzbijanju i ostalih krivičnih djela u privrednom sistemu”, smatraju u Poreskoj upravi, koja je u sastavu Ministarstva finansija.

Oni objašnjavaju da se zakon mijenja da bi se ispunili preduslovi iz pregovaračkog procesa, uskladili nacionalni propisi sa EU, odnosno Direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta 2015/849 o sprečavanju korišćenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca i finansiranja terorizma.

I direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Vesko Lekić nedavno je kazao da se očekuje da će formiranje registra obezbijediti viši nivo pravne zaštite, transparentnosti i integriteta biznis ambijenta, omogućiće obveznicima pristup relevantnim podacima za potrebe preduzimanja mjera utvrđivanja i provjere identiteta klijenta kao i nadzornim organima, sudovima, tužilaštvu i ostalima za potrebe izvršavanja obaveza iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. On je objasnio da bi nova zakonska rješenja i registar trebalo da prilikom registracije pravnih lica u potpunosti ukloni mogućnost manipulacije u vezi sa imenima fizičkih i pravnih lica koji su registrovani kao vlasnici, suvlasnici ili osnivači.

Nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović smatra da se formiranjem registra stvarnih vlasnika suštinski ništa neće promijeniti i da će se i dalje otvarati firme na tuđa imena.

“Znajući razmjere tzv. strateških investicija i brojnih privatizacija koje su obavljene sa of-šor destinacija i sa stvarnim vlasnicima iz i van Crne Gore sakrivenim od javnosti, sa novcem neutvrđenog, pa često i nezakonitog porijekla, problem male Crne Gore je veliki. Međunarodne institucije će, sem uobičajenog štrika za izmjene zakona, morati da ulože i dodatni napor u sprečavanju mogućnosti da Crna Gora postane i ostane ,,slaba karika” u kontroli porijekla novca koji može biti upotrijebljen za ubacivanje u zakonite kanale ili čak i za finansiranje terorističkih aktivnosti”, upozorava Damjanović.

Ekonomski analitičar i bivši direktor Univerzal kapital banke Predrag Drecun komentarišući formiranje preduzeća sa fiktivnim vlasnicima kaže da je, u pravnom smislu, teško dokazati vezu između preduzeća i stvarnog vlasnika.

“Postavlja se pitanje na osnovu kojih podataka bi se pravila baza stvarnih vlasnika zvaničnih ili će to biti nezvanični podaci. Iako je moguće napraviti neku vezu između stvarnog i fiktivnog vlasnika, odnosno između preduzeća i stvarnog vlasnika, kad se dođe na polje prava to je već druga priča. Ako nema te akt koji dovodi u vezu nekoga sa preduzećem, veoma je teško pravno bilo kako djelovati. Vidimo i sami kako na sudovima padaju određeni procesi koji se smatraju gotovim. Sud mora da sudi na osnovu papira, akata, a ne na osnovu saznanja koja su u formi nekih bijelih i crnih knjiga”, kaže Drecun.

Zanimljivo će biti, dodaje on, da se nađe dobro rješenje.

Na pitanje da li se ranije kada je bio direktor banke pravila bilo kakva interna baza o pravim vlasnicima firmi klijenata, Drecun kaže da nije, ali i podsjeća da postoje organizacioni djelovi banke koji se bave procjenama.

jun 4, 2018 at 7:51 am