Pokrenute prve tužbe: Imaju li banke pravo da naplaćuju obradu kredita

Podijeli

Banke koje posluju u Crnoj Gori troškove obrade kredita naplaćuju nezakonito, tvrde sagovornici Portala RTCG. Iz Udruženja banaka navode da se ti troškovi zakonito naplaćuju, kao i da je svaki klijent s tim upoznat.

Advokat Dragomir Ćalasan, koji je zastupao klijente u slučajevima kredita u švajcarskim francima, smatra da banke koje posluju u Crnoj Gori troškove obrade kredita naplaćuju dva puta.


„U prvom slučaju direktno, prilikom zaključenja ugovora, kada klijent, trošak obrade kredita plaća 1-2 odsto, a drugi put kroz efektivnu kamatnu stopu. Nominalna kamatna stopa predstavlja dobit koju banka ostvari prodajom svoje robe, odnosno novca, a efektivna kamatna stopa je veća jer se njome obračunava faktor rizika i trošak obrade kredita. Efektivna kamatna stopa u sebi ima troškove obrade kredita, a klijenti i pored toga plaćaju to 1-2 odsto, zavisno od poslovne politike banke“, ocijenio je Ćalasan.

Generalni sekretar Udruženja banaka, Bratislav Pejaković tvrdi da banke sve rade u skladu s propisima i međunarodnim standardima.

„Praktikovanje međunarodnih standarda u radu banaka kontrolišu međunarodne revizorske kuće, interna revizija, kontrola usklađenosti poslovanja po bankama kao posebna služba, supervizija CBCG i nikad nije bila upitna naplata naknada koja se naplaćuje kako u regionu tako i u svijetu“, kazao je Pejaković za Portal RTCG.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocjenjuje da je obrada kredita naplaćivanje nečega što ne postoji.

„Dodjela kredita podrazumijeva da banka uradi sve što je povezano sa administracijom, jer su plasmani kredita njihov interes. Naplaćivati obradu kredita od jedan do dva odsto je praksa koju su banke uvele i faktički izmislile. To je naplaćivanje nečega što ne postoji. Sa stanovišta tržišne ekonomije i suštine bankarskog poslovanja – odobravate kredite i kada to uradite još naplaćujete administrativne troškove, to je van svake poslovne logike“, rekao je Kostić za Portal RTCG.

Iz Centralne banke Crne Gore su kazali da trošak obrade kredita banka naplaćuje od klijenta i uključuje ga u obračun efektivne kamatne stope, koja, kako pojašnjavaju, pokazuje ukupan trošak kredita koji se uzima od banke.

„Naknada za obradu kredita se u obračun efektivne kamatne stope uključuje u skladu sa Zakonom o potrošačkim kreditima i drugim propisima kojima se uređuje obračun i iskazivanje efektivne kamatne stope“, objašnjavaju oni.

Ćalasan, ipak, smatra, da je trošak obrade kredita fiktivan,kako su tvrdile i njegove kolege u Srbiji.

„Sudovi u toj zemlji nijesu dozvolili da se dva puta plaća isti trošak”, kazao je advokat.

Apelacioni sud u Srbiji krajem prošle godine utvrdio je da je naplata troškova obrade kredita suprotna Zakonu o obligacionim odnosima , kao i da banke nemaju pravo da uzimaju novac od klijenata po tom osnovu.

Presudom je utvrđeno da je ništavna odredba ugovora kojom je ugovorena ta naknada, a koja je suprotna Zakonu o obligacionim odnosima, koji definiše kamatu kao jedinu cijenu kredita.

Predsjednik Udruženja bankarskih klijenata „Efektiva“ iz Srbije, Dejan Gavrilović kazao je za Portal RTCG, da je dosad donijeto dvadesetak pravnosnažnih presuda u korist klijenata i nekoliko desetina prvostepenih.

„Sud je osporio pravo banke da naplati trošak obrade kredita, i taj novac se vraća korisnicima. To je bar ono što mi imamo saznanja, ali je moguće da ima i više u sudovima širom Srbije. Zakonom o obligacionim odnosima je propisano da banka kao jedinu cijenu koštanja kredita može da naplati isključivo kamatu, odnosno da kamatom moraju biti ukalkulisani svi troškovi banke. Korisnici kredita bukvalno svakodnevno podnose tužbe radi povraćaja ovog novca, a po našoj evidenciji, oko hiljadu i po njih je uveliko pokrenulo tužbe po ovom osnovu“, navodi Gavrilović.

„Banke u Srbiji naplaćuju troškove obrade kredita od 2004. godine. Samo na stambenim kreditima kojih ima oko 100.000 uzeto od 30 do 50 miliona eura, sigurno je računajući i sve ostale kredite ta cifra višestruko veća, pa se možda radi i o brojci od preko 100 miliona eura zarade za banke samo na osnovu tog troška“, kazao je Gavrilović.

U Hrvatskoj, takođe krajem prošle godine, Sabor je usvojio Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju, kojim se zabranjuje naplata troška obrade kredita za sve stambene i hipotekarne kredite.

Predstavnik hrvatske Udruge Franak, Denis Smajo, kazao nam je da se u toj zemlji, donedavno, naplaćivao trošak obrade kredita, čak i do tri odsto.

“To je vrlo visoka naknada koja graniči s lihvarstvom. Nerazumno je takav iznos naplaćivati pod krinkom nekakvog troška koji zapravo i ne postoji, jer se radi o redovnoj djelatnosti banaka kad je riječ o plasiranju kredita”, rekao je Smajo.

U Njemačkoj Savezni sud prije četiri godine zabranio naplatu obračunskih troškova kredita.

Bankarski ombudsman stao na stranu klijenata pa zaćutao

Portal RTCG je kontaktirao i bankarskog ombudsmana, Halila Kalača, ali i pored našeg upornog insistiranja, kazao je da je o ovoj tematici već govorio u martu, i da nema ništa novo da kaže.

“Banka nema pravo da dva puta obračunava naknadu za obradu kreditnog zahtjeva jer ima mišljenja da to rade. Jednom kroz aktivnu efektivnu kamatu, a drugi put i kao posebnu stavku sadržanu u ugovoru kao naknada za obradu kreditnog zahtjeva. To je prekršaj. Naknada za odobravanje kredita ne može se zakonski osporiti, ali se može diskutovati o njenoj visini, kao i o tome da li treba da se određuje procentualno od visine odobrenog kredita”, kazao je tada Kalač.

Klijenti već pokreću tužbe

Ćalasan ocjenjuje da u načinu naplate tog troška ima elemenata za tužbe.

„Nijesam još pisao tužbe, ali znam da neki advokati to već rade. Ukoliko to neko od mene zatraži svakako ću pisati tužbe. Moje kolege u Srbiji, koje su podnosile tužbe po ovom osnovu nijesu izgubile nijedan slučaj”, kaže Ćalasan.

Generalni sekretar Udruženja banka, Bratislav Pejaković, navodi da je u Srbiji bilo i presuda u korist banaka.

„Problematika sa presudama je tumačenje ljudi koji nijesu upoznati sa poslovanjem banaka niti standardima dobre prakse struke, gdje je upitno znanje ljudi koji se bave vještačenjem i tumačenjem procesa u bankama, a da nikad nijesu radili u banci. Nije dobro izvlačiti i tumačiti jedan član Zakona a prenebregnuti drugi koji daje detaljniji opis i tome slično”, kaže Pejaković.

Dodaje da se tužbe mogu očekivati, ali i da je siguran u pozitivan ishod za banke.

“U krajnjem kako za tužioce tako i za banke kada se iscrpe sve instance u državi ostaje Strazbur. Ko će da snosi sve troškove? Da li klijenti, ili advokati koji bi htjeli da se okoriste populističkim procesom? Da li imamo primjere iz neposredne prošlosti kako su prošli tužioci u sličnim populističkim pokušajima? Sa druge strane imamo pozitivna iskustva iz Evrope, gdje je povodom ovog pitanja presuđeno u korist prava banaka da naplaćuju naknade“, navodi Pejaković.

Iz Centralne banke portal RTCG nije uspio da dobije konkretan odgovor na pitanje da li i klijenti naših banaka imaju osnova za iste tužbe kao i u Srbiji.

„CBCG nije ovlašćena da javno saopštava stavove i mišljenja po pitanjima koja proizilaze iz obligacionih odnosa o kojima meritorno mogu da odlučuju samo sudovi“, saopštili su iz Direkcije za odnose s javnošću i publikacije Centralne banke.

Banke, tvrdi Vasilije Kostić, ne bi trebalo da naplaćuju troškove obrade kredita.

„Bankarska konkurencija bi to trebalo da eliminiše, ali interesantno je da ta bankarska konkurencija ne eliminiše takve stvari, kada je riječ o prihodu koji treba da uzmu. To bi moglo upućivati i na neformalne dogovore. Naplata je suprotna suštini odnosa klijent- banka. Kupcima nudite na tržištu svoj proizvod, boreći se s konkurencijom, i onda kada se opredijeli za robu koju mu nudite, naplaćujete proviziju. To je potpuni nonsens i antitržišna logika. Znam zašto to rade – tržišna pozicija im to omogućava. A ako je tako onda je tržišno razmišljanje da ti uzmeš maksimum, ali nemojte da to proglašavate za normu i standard. To je obmanjujuće i potpuno pogrešno“, precizira on.

Nekoliko banaka u Srbij, prema riječima Gavrilovića, prihvatilo je realnost, odustajući od naplate troška obrade kredita.

„To čak i koriste kao pogodnost u svojim reklamama. Ima banaka koje još uvijek to naplaćuju, vjerovatno računajući da će manji procenat korisnika tužiti, dok će od većine taj novac i dalje ostati u posjedu banke“.

Upitani šta za banku konkretno pri izdavanju kredita predstavlja trošak, ako svoju dobit obračunavaju kamatom, iz Centralna banke navode da je pitanje bazirano na pogrešnom shvatanju suštine efektivne kamatne stope, „iz kojeg je izveden zaključak da banka može dva puta da tereti klijenta po osnovu naknade za obradu kredita“.

„Kamata predstavlja cijenu koja se plaća za korišćenje sredstava i obično se izražava u procentima i naziva se kamatna stopa. Kao takva, predstavlja obavezni i sastavni dio svakog ugovora o kreditu.

Međutim, prilikom odobravanja kredita, klijent, pored kamate, izražene kroz kamatnu stopu, kao cijene korišćenja pozajmljenih sredstava, plaća i druge troškove vezane za odobravanje i korišćenje kredita (naknada za obradu kreditnog zahtjeva, naknada za vođenje kredita, premija osiguranja i druge slične troškove koji su direktno povezani sa kreditom).

Da bi klijent bio upoznat na adekvatan način sa stvarnim troškovima korišćenja sredstava banke, uveden je pojam efektivne kamatne stope koja predstavlja stvarnu cijenu kredita i omogućava klijentu da lakše sagleda i uporedi uslove pod kojima različite banke nude iste vrste kredita. Efektivna kamatna stopa je javna i banka je dužna da obavijesti klijenta o njoj i da je predstavi kroz plan otplate kredita“.

Iz CBCG navode da iskazana efektivna kamatna stopa predstavlja obračunsku kategoriju, koja ima samo informativni karakter za potencijalne korisnike kredita o visini njegovih stvarnih troškova po kreditu.

„CBCG preporučuje klijentima da prilikom razmatranja ponuda za određeni kredit obrate posebnu pažnju na iznos efektivne kamatne stope“.

Prema podacima koje su poslovne banke u Crnoj Gori dostavile CBCG, ukupan iznos novoodobrenih kredita u Crnoj Gori u 2017. godini je iznosio 1,1 milijardu eura. Iz CBCG su nam kazali da nemaju podatak o iznosu prihoda banaka po osnovu naknade za obradu kreditnog zahtjeva. Centralna banka, kako navode, prikuplja i raspolaže sa podacima o prihodima po osnovu naknada i provizija, kao kategoriji podataka šireg opsega od traženog.

Pejaković navodi da naplata troškova obrade kredita ničim nije zabranjena.

„Naknada je jednokratnog karaktera iako se računovodstveno kroz vremenska razgraničenja drugačije tretira, a kamatna stopa prati naplatu kroz cijeli proces od puštanja sredstava na račun zajmotražioca do kompletiranja naplate.

Međunarodni je standard da se pored kamate naplaćuje i naknada koja se vezuje za organizaciju, realizaciju, nadgledanje, naplatu predmetnog kredita. Sve je to sastavni je dio pregovaranja i poznato ljudima koji se bave finansijama“, poručuju iz Udruženja banaka.

U Njemačkoj je bilo više presuda gdje je, prema podacima Udruge Franak, utvrđeno da je naplata troškova obrade kredita bila nepoštena.

“U toj zemlji regulator je naložio da se takve naplaćene nakande moraju refundirati dužnicima. Prema našim podacima takva naknada se ne naplaćuje ni u ostalim zapadnim zemljama”, navodi Smajo.