Vujović: Niko od 2.400 kineskih radnika nije zatražio da ostane u Crnoj Gori

Sa gradilišta (CRBC)

Crna Gora je kineskim radnicima kompanije CRBC, kojih je trenutno oko 2.400 na gradilištu autoputa Skomocac – Matševo, izdala radne dozvole i uglavnom je riječ o mladim muškarcima u dobi između 20 i 30 godina.

Direktor Monteputa Goran Vujović za zagrebački Jutarnji list je kazao da niko od njih još nije izrazio želju da ostane u Crnoj Gori, bilo kroz traženje azila ili ženidbu. Na ulicama crnogorskih gradova rijetko se mogu vidjeti, jer se uglavnom drže svojih kampova koji se nalaze duž trase gradilišta.


„U početku je možda bilo nekih bojazni u tom smislu, da će neko od njih htjeti da ostane, ali oni su organizovali kompletan život u kampovima, pa čak u plastenicima sada povrće koje koriste u svojoj prehrani, a kod nas se ne može nabaviti. Njihove navike i hrana su dosta drukčiji od naših. Ono što je sada najvažnije jeste da je kvalitet izvedenih radova jako dobar“, govori Vujović i potvrđuje kako je Kina zahvaljujući ovom projektu trenutno najveći inostrani investitor u Crnoj Gori te je dobrim dijelom zaslužna što Crna Gora u posljednje vrijeme bilježi zavidnu stopu privrednog rasta od oko 4 odsto. Naime, u skladu s potpisanim ugovorom najmanje 30 posto svih radova na autoputu Kinezi moraju prepustiti domaćim izvođačima što je, otkriva Vujović, posao vrijedan oko 240 miliona eura.

Vujović, kako prenosi Jutarnji, ne krije da je zadovoljan svime što su do danas, u protekle tri godine od početka radova, Kinezi napravili i ne sumnja da će i do samog kraja sve teći kako treba.

Priznaje da je u početku bilo nekih lutanja i nesnalaženja koje se ponajprije odnose na teškoće koje su Kinezi – zbog jezične i kulturne barijere – imali u shvatanju crnogorskih zakona, koji se ne razlikuju mnogo od hrvatskih, uglavnom što se tiče tehničkih standarda izgradnje kao i poštovanja zakona o radu ali i strogih ekoloških propisa. Većina tih standarda je, kaže Vujović, u Kini mnogo niža, ali kada radi u inostranstvu, CRBC se strogo pridržava lokalnih pravila igre, a sve to nadgledaju i kompanije zadužene za nadzor projekta koje su došle iz Francuske i drugih evropskih zemalja i sasvim sigurno neće ni za najsitniji propust izvođaču gledati kroz prste.

Vujović otkriva da Crnogorci danas kada putuju prema većini evropskih zemalja, najčešće biraju pravac preko Hrvatske, pri čemu najviše glavobolje vozačima zadaju loši putevi koje kroz Crnu Goru, bilo uz obalu ili u unutrašnjosti, vode prema Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je jadranska magistrala od Prevlake preko Dubrovnika do Ploča znatno povoljnija za vožnju, ali san svih koji u Crnoj Gori – koja svoju budućnosti vidi u Evropskoj uniji – promišljaju o razvoju putne infrastrukture je tzv. jadransko-jonski autoput koji bi se nastavljala na hrvatski A1 od Zagreba do Ploča te preko Neuma prolazila dubrovačkim zaleđem do Crne Gore i duž cijele njene obale vodila do Albanije pa kroz nju dalje sve do Grčke.

Jutarnji podsjeća da prve kilometre autoputa u Crnoj Gori gradi kineska kompanija CRBC (Chinese Road and Bridge Company) koja je dio gigantskog koncerna CCCC koji je u državnom vlasništvu i čiji se godišnji prihodi broje u stotinama milijardi eura te je sagradila polovinu od 30 najdužih mostova na svijetu koji se nalaze u Kini.

U želji širenja u Evropi, preduzetni Kinezi su se prvo odlučili dokazati na Balkanu gdje su crnogorskoj državi pod daleko povoljnijim uslovima od svih ostalih ponudili aranžman o gradnji i projektovanju prve dionice pa su direktnim dogovorom s crnogorskom vladom sklopili ugovor vrijedan 809 miliona eura koje će u konačnom platiti Crna Gora, ali su banke u njemu vidjele svoj interes i pristale ga kreditirati uz dugogodišnji grejs period i nisku kamatnu stopu od samo dva odsto. Sada se ista kineska građevinska kompanija našla i u ulozi glavnog izvođača gradnje Pelješkoga mosta u Hrvatskoj, a posao vrijedan 2,08 milijarde eura dobila je na javnom tenderu. Finansiranje tog projekta je većim dijelom obezbijedila Evropska unija, a manjim hrvatska država.

Kako Crna Gora gleda na to da je CRBC-u sada u Hrvatskoj povjerena gradnja Pelješkoga mosta?

– Drago nam je. Kina je moćna ekonomija. Njihove kompanije mogu napraviti stvarno mnogo u gradnji infrastrukturnih objekata. Jako su se dobri pokazali u mostogradnji. Imaju veliko iskustvo i važno je da su im inženjeri veoma stručni. Imaju specifičan način poslovanja i za njih zato treba imati mnogo razumijevanja i strpljenja. U razgovoru su nam mnogo puta potvrdili da im je interes ući na evropsko tržište posebno u području saobraćaja, a već je sklopljen i memorandum o saradnji kojim i Crna Gora i CRBC izražavaju namjeru o nastavku suradnje, ističe Vujović, kojeg ne bi začudilo da Kinezi iskažu i interes za gradnju jadransko-jonskog autoputa.

– Taj put bi Crnoj Gori bila prijeko potreban. Nama je kada putujemo trenutno najveći problem doći do hrvatskog autoputa, odnosno do Ploča. Imamo i neka obećanja od Evrope da će nam pomoći u realizaciji toga plana o čemu se intenzivno razgovara na najvišem državnom nivou. Vidjećemo. Imamo velike gužve u cijelom primorju pogotovo ljeti kada je turistička sezona i zbog toga mnogi turisti i drugi putnici izbjegavaju Crnu Goru, govori Vujović dodajući kako su iz Podgorice vrlo pozorno pratili kako je Hrvatska gradila svoju mrežu autoputeva koju smatraju čudom ne samo s obzirom na dužinu nego i njihovog kvaliteta.

– Dugo smo i jako dobro sarađivali s hrvatskim projektantskim kompanijama, posebno IGH-om. Nažalost, nakon dovršetka gradnje autoputa u Hrvatskoj su zamrle mnoge velike građevinske kompanije koje su potencijalno mogle graditi u Crnoj Gori, no slično se dogodilo i u Sloveniji i drugim državama. Stoga i te kako podržavamo daljnju saradnju i sve napore da se realizuje jadransko-jonski autoput za koji je djelimično već napravljena i projektna dokumentacija, ali i da se kvalitetnije putno povežu aerodromi u Dubrovniku i Tivtu jer mnogi turisti koji dođu u Crnu Goru žele posjetiti i Dubrovnik, a vjerovatno i obratno. I u Crnoj Gori se kao i u Hrvatskoj proteklih godina događa značajna turistička ekspanzija, grade se hotelski kompleksi… Tivatski aerodrom, nažalost, još nije osposobljen za noćno slijetanje iako je promet iz godine u godinu sve veći – govori Vujović i dodaje kako će saradnja s Hrvatskom zasigurno dodatno jačati kako se Crna Gora bude približavala ulasku u Evropsku uniju koji je prema zadnjim informacijama planiran za 2025. godinu, što će ponajviše zavisiti od dinamike crnogorskog ispunjavanja uslova koje s EU dogovara u pretpristupnim pregovorima.

jun 11, 2018 at 10:31 am