Blockchain je budućnost za knjigovođe i revizore

Podijeli

Iako kriptovalute bilježe nezapamćeni pad vrijednosti, blockchain tehnologija koja je odigrala važnu ulogu u njihovom nastanku, nalazi sve veću podršku u privredi i kompanije shvataju njenu upotrebnu vrijednost.

Automatizacija, unapređenje protoka, razmjena, optimizacija i zaštita informacija – samo su neke od oblasti u kojima blockchain tehnologija pronalazi svoju primjenu.

Blockchain je baza podataka (digitalna knjiga zapisa) koja se koristi za skladištenje, verifikaciju i transakcije. Ona se ne nalazi na jednom mjestu, već je čine manje baze (blokovi) koji su međusobno digitalno povezani. Prilikom razmjene nema regulatora u vidu banke ili neke druge institucije, osim mreže koja sadrži informacije o svim transakcijama koje su ikada izvršene. Tako je komunikacija na blockchainu direktna, a za vezivanje blokova koristi se kriptografija, i to tako da je nemoguće promijeniti sadržaj jednog bloka, a da se ne promjeni sadržaj svih narednih blokova. Čitaj više

Miloš Praštalo, kriptoračunovođa, kaže za Politiku da blockchain mijenja sisteme i baze podataka širom svijeta. Taj lanac blokova će prvu ozbiljnu primjenu imati u svijetu finansija, računovodstva, reviziji i poreskim sistemima na globalnom nivou. On smatra da će blockchain promijeniti njegovu profesiju, jer računovođa će imati neku drugu ulogu, najvjerovatnije ulogu „kontrolora”.

“Dvojno knjigovodstvo je viševjekovni sistem u kome se svaka poslovna promjena evidentira najmanje dva puta na dva konta. Zamislimo sada neko novo, nazovimo ga ‘trojno knjigovodstvo’, gdje ćemo imati i treću kolonu (blockchain) koji će putem pametnih ugovora kontrolisati unijete podatke. Najvažnije od svega, ti podaci kasnije ne mogu retroaktivno da se mijenjaju, što na kraju dovodi do nemogućnosti nezakonitog namještanja finansijskih izvještaja”, objašnjava Praštalo.

Vladimir Veličković, finansijski savetnik, slaže se da su blockchain i sljedeća generacija interneta web-3 kao tehnologije donijele preko potrebnu evoluciju u mnogim aspektima ljudskog života u pogledu plaćanja, brzine transakcija i načina poslovanja. Srbija je, navodi, jedna od prvih zemalja koja je donijela Zakon o digitalnoj imovini i ima veliki broj programera koji rade u blockchain tehnologiji. Mada dodaje da preduzeća još stidljivo prihvataju nove biznis modele.

“Razlog za to je sumnja da blockchain tehnologija nešto znači osim da je zaslužna za kreiranje kriptovaluta koje su sad u padu. Zatim, nerazumijevanje kako i šta može da se postigne uz podršku ove nove tehnologije. Takođe, njena primjena u poslu zavisi i od toga koliko su nosioci posla inventivni da dosadašnje poslovanje podignu na veći nivo. Primjera radi, preko blockchaina moguće je doći do novih izvora finansiranja i tokenizacije. U marketinško-komercijalnom smislu takođe NFT (digitalna imovina koja obezbjeđuje prenos raznih prava na proizvode i usluge) omogućava da se izgradi vjernija zajednica potrošača, da se unaprijede postojeći proizvodi i usluge, čak i kreiraju razne nove mogućnosti. Ali i u formalno-pravnom smislu, blockchain kroz ‘pametne ugovore’ može da pojednostavi i automatizuje izvršenje mnogih prava i obaveza, pa čak i u javnim ustanovama”, naglašava Veličković.

Blockchain može biti korišćen za svaki aspekt koji zahtijeva transakcije i njihovo bilježenje na siguran način. To može biti čuvanje državnih zapisa kao što su vjenčani listovi, poslovne registracije, zdravstveni dokumenti. Potom, praćenje cjelokupnog kretanja sve vrste robe, počev od proizvođača, preko distributera, pa do kupca. Potom, verifikovanje i praćenje vlasništva nad pravima intelektualne svojine.

Estonija je prva zemlja Evropske unije koja na ovaj način čuva zapise o pravima intelektualne svojine. Kao šampioni u primjeni blockchain tehnologije izdvajaju se Japan, Kina, Liban, Švajcarska, Južna Afrika, Velika Britanija, Singapur, Bahami, Sjedinjene Američke Države i Estonija. Uz to, očekuje se da svjetska potrošnja blockchain tehnoloških rješenja poraste od 4,5 milijardi dolara u 2020. do 19 milijardi dolara u 2024.

Politika/Investitor

banner konkurs ministarstvo kulture i medija