Hrvatska u strahu: Makron dijeli EU na razvijeni dio i periferiju

Hrvatska se godinama borila da uđe u Evropsku uniju, a sada bi joj se moglo dogoditi da bude izgurana, piše danas zagrebački Jutarnji list.

Nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj 24. septembra Francuska će izaći s deset konkretnih predloga o reformi Evropske unije nakon Brexita: dio zemalja će se jače integrisati, a ko neće, ostaće na margini.

“Moramo razmišljati o Evropi više formata, ići naprijed s onima koji to žele, bez da nas ometaju države koje ne žele – što je njihovo pravo – ići ni tako brzo, ni tako daleko”, najavio je francuski predsjednik Emanuel Makron u nedavnom govoru.

Brexit je upozorenje da Evropa mora biti inovativnija ako želi izbjeći raspad, upozorava Makron. Francuska i Njemačka zalažu se za jaču integraciju eurozone, za zajednički budžet i ministra finansija.

Rasprava o tome ne smije biti tabu, pa ionako već imamo Evropu više brzina, rekao je Makron: S jedne strane eurozonu i Šengen, a s druge su ostale članice.

Hrvatska nema euro, nije ni u Šengenu, a mjesecima je politika predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović zbližava s euroskeptičnim zemljama s ruba Unije prije nego s Njemačkom i Francuskom kao glavnim osovinama EU, zaključuje Jutarnji i pita: Da li je Hrvatska već sama sebe izgurala na margine EU?

Saveznici

Vlada i predsjednica ponašaju se kao da su slijepi, kaže europarlamentarac Ivan Jakovčić.

“Čim je Makron pobijedio, odmah sam rekao što nam slijedi nakon izbora u Njemačkoj. Kritikovao sam predsjedničinu politiku tri mora koja nas gura na istok. Zbog glupog vezivanja uz zemlje s protiv-briselskim vladama propuštamo dodatno se zbližiti s prirodnim saveznicima poput Njemačke, Italije i Austrije”, ističe Jakovčić.

“Ponašamo se kao da ne razumijemo šta se u Evropskoj uniji događa”, kritikuje Ivan Jakovčić. Jasno je da se stvara EU sa dvije brzine, niko neće čekati Poljsku i Mađarsku koje se opiru svemu što dolazi iz Brisela.

Ako ne uredimo jezgru EU maksimalno ambiciozno, riskiramo čitavu Europu, poručio je Emmanuel Macron.

Makron je rekao da će njegov predlog ići u smjeru jačanja eurozone, zajedničke socijalne politike, odbrane, migracije te mladih i kulture.

Odmah su ga podržali premijeri Luksemburga i Belgije a premijer Slovenije jasno je poručio da je u sporu Poljske i EU na strani Brisela, od Višegradske grupe pokušavaju se distancirati Česi i Slovaci. A Hrvatska?

“Nije mi jasno kako Andrej Plenković, kojeg sam izuzetno cijenio u međunarodnoj politici jer je bio odličan u Evropskom parlamentu, sada propušta sve inicijative koje bi Hrvatsku vezale uz zemlje osnivačice Unije umjesto za američke, antiruske inicijative. Kako to? Meni to nije jasno”, kaže Ivan Jakovčić.

Bijela knjiga

Izlazak Velike Britanije gurnuo je EU u veliku krizu koja zahtijeva reforme. Uoči rimskog samita u martu ove godine, povodom 60. godišnjice Evropske zajednice, Evropska komisija je objavila bijelu knjigu s pet mogućih scenarija za EU, a jedan se poklapa s onim o čemu govori Makron. O tome treba li EU krenuti u konkretnije integracije s članicama “koje žele više”, govoriće predsjednik EK Žan-Klod Junker u govoru o stanju u EU 13. septembra na sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu. U decembru bi šefovi vlada EU mogli dati konkretnije predloge.

Hrvatska mora pokrenuti temeljitu raspravu o tome gdje želi biti u budućoj Evropi, ističu bivši ministri vanjskih poslova Miro Kovač i Tonino Picula.

“U Hrvatskom saboru, koji samostalno temeljem Ustava odlučuje o uređivanju ekonomskih, pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, trebalo bi održati temeljnu raspravu o ulozi naše zemlje u Evropskoj uniji. Ta bi rasprava trebalo da bude pokretač šireg javnog dijaloga u hrvatskom društvu o doprinosu Hrvatske ‘evropskom zajedništvu’”, ističe predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku Miro Kovač.

Kao što je francuskom predsjedniku na prvom mjestu Francuska, čiju “transformaciju” vidi kao “glavni uslov transformacije Evrope”, tako je i nama na prvom mjestu Hrvatska koja se mora transformisati da bi bila uspješnija, naglašava Kovač.