Može li se stati prevari multinacionalnih kompanija: Evropski parlament pokreće raspravu o kvalitetu hrane
Nedavna vijest da je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u saradnji sa hrvatskom agencijom za hranu otkrila da proizvodi istog brenda nijesu isti na hrvatskom i zapadnoevropskim tržištima dobiće svoj nastavak u Evropskom parlamentu, koji će raspravljati o tom problemu.
Kroz istražoivanje kvaliteta prošlo je 26 proizvoda široke potrošnje a za samo četiri njih je uvrđeno da su istog kvaliteta i na Balkanu i u Evropi.
Kod 54 odsto proizvoda utvrđena je razlika u kvalitetu, dok je više od 60 odsto proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.
Slučaj loše Nutelle: Znači, tretiraju nas kao građane drugog reda
„Najveće razlike su uočene kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Na primjer, Wudy hrenovke od pilećeg i ćurećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu su rađene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog ćurećeg i pilećeg mesa“, objasnila je Borzan.
Borzan je navela i primjer Hipp dječje hrane-bio riža i mrkva s ćuretinom gdje proizvod namijenjen hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Razlika je i u tome što proizvod na hrvatskom tržištu ne sadrži krompir, već samo mrkvu i rižu te ima manje omega 3 masnih kiselina. Uprkos svim razlikama, proizvodi na oba tržišta stavljeni su pod istom šifrom artikla.
„Posebnu težinu rezultatima za dječju hranu daje činjenica da je proizvod za hrvatsko tržište skuplji za više od 50 odsto, te činjenica da se radi o proizvodu namijenjenom prehrani djece“, kazala je Borzan.
Ovo istraživanje je prvo u EU koje je uključilo i neprehrambene proizvode. Od pet testiranih velike razlike su nađene u kvalitetu deterdženta za rublje Ariel Vollwaschmittel. Pokazalo se da njemački proizvod koji za razliku od hrvatskog ima oznaku „compact“ ima znatno veću efikasnost pranja pri nižoj temperaturi (40ºC), dok pri 60ºC razlika takođe postoji, ali je manja. Uprkos tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25 odsto jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.
Značajne razlike pronađene su i kod Nutelle i Activia voćnog jogurta od jagode, a kod Haribo happy cola gumenih bombona, u njemačkom proizvodu je utvrđena znatno veća količina ukupnog šećera od deklarisane.
„I ovo istraživanje je, kao i ranija evropska istraživanja, potvrdilo opravdanost stava više od 80 odsto naših građana koji misle da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda. Moj posao je da EU radi za ljude, a ovi rezultati su veliki doprinos rješavanju ovog problema na nivou EU. Rezultati su poslati komesarki Evropske komisije za zaštitu potrošača Veri Jourovoj“, kaže Borzan.
Ne može se protiv multinacionalnih kompanija
U međuvremenu su reagovali pojedini trgovci s hrvatskog tržišta, među njima i trgovački lanac Spar.
Helmut Anton Fenzl, direktor Spara Hrvatska, dao je otvorenu podršku Biljani Borzan i iskoristio priliku da promoviše Sparove robne marke jer su, kaže, one jednakog kvaliteta na svim tržištima.
No, osim samoreklame, iznio je i zanimljivo objašnjenje zašto trgovci ne mogu garantovati da je kvalitet proizvoda poznatih brandova koji se prodaju u Hrvatskoj jednak kvalitetu u svim ostalim evropskim zemljama.
“Svaki pokušaj nabavljanja proizvoda direktno od proizvođača osujećen je od multinacionalnih kompanija koje dozvoljavaju kupovinu samo preko distributera i to samo onog kvaliteta koju oni žele prodavati hrvatskom tržištu”, rekao je Fenzl, piše Jutarnji.
Očito je, dakle, gdje se treba usmjeriti rasprava na EU nivou, piše list i dodaje da su iz Nestlea poručili da oni nemaju dvostruke standarde kvalitete za proizvode na zapadnim i istočnim tržištima zemalja članica EU, pa tako ni za Hrvatsku.
“Sve naše fabrike proizvode za različita tržišta nezavisno na kojem su kontinentu, odnosno u kojoj zemlji smješteni. Recepti naših proizvoda reflektuju kulturološke različitosti između država i regiona, uključujući i one unutar EU, a razvijeni su kako bi zadovoljili potrebe lokalnih potrošača”, prenosi Hina rukovoditeljicu komunikacija kompanije Nestlé Adriatica Ivu Taiber.
Ona priznaje da su “moguća manja odstupanja u sastojcima koji se koriste u proizvodnji unutar EU”, ali ih tumači preferencijama lokalnih potrošača, te kaže da se “prilikom kreiranja asortimana za lokalno tržište u obzir uzimaju i drugi faktori, poput prehrambenih i kupovnih navika, regulatornih zahtjeva, dostupnosti sirovina, proizvodnih mogućnosti fabrika i slično”.
Hoće li Nestle i druge kompanije koje se prozivaju u testovima u to uspjeti uvjeriti kupce, kao i EU tijela koja bi se pitanjem različite kvalitete proizvoda trebala baviti?
Borzan je nakon najnovijeg istraživanja poručila da ono, kao i ranija evropska istraživanja, potvrđuje “opravdanost stava više od 80 odsto građana Hrvatske koji misle da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda”.
Najavila je da će dobijeni rezultati dati doprinos rješavanju tog problema na nivou EU, tako da javnost željno iščekuje nastavak priče.
