Mobilne usluge i internet u 21. vijeku ne mogu biti luksuz

Udruženje HUP ICT i tri najveća telekoma u Hrvatskoj neugodno su iznenađeni izjavama ministra zdravstva oko mogućeg uvođenja poreza na luksuz, u šta je uvrstio i telefone/mobitele, te poručuju da mobiteli, mobilne usluge i internet u 21. vijeku nijesu luksuz.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić zadnjih je dana kroz medije izjavljivao da bi se dugovi u zdravstvu od tri milijarde kuna mogli pokriti dodatnim porezima na luksuz, pri čemu je spomenuo četiri grupe luksuza – alkohol, cigarete, kocku i telefone/mobitele.

To je u ICT sektoru, s naglaskom na telekomunikacije, izazvalo dosta burne reakcije i nevjericu i na upit Hine iz tri najveća telekoma u Hrvatskoj tkao i udruženja Informaciono-komunikacione djelatnosti pri Hrvatskoj uniji poslodavaca (HUP ICT) u komentarima ističu da su takvim najavama neugodno iznenađeni, ocjenjujući to i ‘nerazumnim’, ’nesmotrenim’ te ’pogubnim za investicije u tom sektoru, za razvoj komunikacija, ali i za hrvatsku ekonomiju’.

Komentarišući najave ministra Kujundžića o uvođenju tzv. poreza na luksuz, iz udruge HUP ICT ističu da je to u suprotnosti s najavama hrvatske Vlade, kojima se nastoji rasteretiti hrvatsku privredu.

‘Preduzetnici su već sada previše opterećeni fiskalnim i parafiskalnim nametima, a svako dodatno oporezivanje vrlo teško podnose, i to znatno utiče na poslovanje. Nametanje i najava novih poreza i za ICT sektor u kombinaciji s visokim cijenama radiofrekvencijskog spektra, koje su među najvišima u EU, znatno opterećuje i investicijski potencijal te otežava razvoj mobilnih mreža nove generacije’, ističu iz udruženja.

Poručuju i da bi ‘takav porez znatno poskupio cijenu usluga te uticao na konkurentnost hrvatskih firmi’.

Naglašavaju i da upotreba interneta i mobilnih usluga nije luksuz već da su to temeljni komunikacijski alati 21. stoljeća, ocjenjujući i da argumenti koji se koriste za njihovo oporezivanje pokazuju ‘veliko nerazumijevanje donositelja političkih odluka o uticaju istih na poslovanje cjelokupne ekonomije’.

Telekomi: Nejasno je o kakvom se porezu radi

Napominjući kako iz ministrovih izjava nije jasno o kakvom se tačno porezu radi i na koga se odnosi, iz Hrvatskog Telekoma (HT) naglašavaju da je u današnje vrijeme, kada građani žele biti povezani uvijek i svugdje, imati najveće brzine interneta i koristiti napredne usluge, nerazumno uporedjivati telefoniju sa štetnim stvarima poput cigareta, alkohola ili kocke.

‘U 21. stoljeću mobilni telefon ne možemo smatrati luksuzom. Oni su neophodni za povezivanje s prijateljima i porodicom, za poslovanje, i da živimo naše živote sigurno i srećno. U Hrvatskoj telekomunikacijska industrija već znatno više doprinosi u porezima u odnosu na druga evropska tržišta, pa, na primjer, davanja za pravo puta iznose više od 10 odsto vrijednosti telekom tržišta, a plaćamo i najskuplji radio frekvencijski spektar u Evropi’, ponovili su iz HT-a.