EU traži veću zaštitu radnika na privremenim poslovima
Evropska komisija želi postići veću zaštitu i prava radnika na povremenim poslovima, poput onih u tzv. “gig ekonomiji” i ostalih s nestandardnim ugovorima, u nastojanju da suzbije sve veće socijalne nejednakosti, prenosi Reuters pozivajući se na dokument EK.
Savjetodavni dokument EK o tim planovima, u koji je Reuters imao uvid, u sklopu je šire dorade ekonomskih prioriteta EU, nakon pritisaka populističkih snaga koje optužuju Brisel da provodi ultra-liberalne mjere na štetu radnika.
U dokumentu predlažu suštinsku ocjenu socijalnih prava u EU koja bi mogla djelimično ograničiti fleksibilnost radnika i smanjiti sve veću nesigurnost koju izazivaju nove vrste poslova poput onih koje nude kompanije kao Uber i kompanija u sektoru dostave hrane Deliveroo.
Brisel predlaže proširenje potpune socijalne zaštite i ostalih vidova zaštite na sve radnike, uključujući one zaposlene na vrlo kratke rokove, povremene ili ugovore bez odredbe radnog vremena, a koji u nekim zemljama članicama EU imaju niže standarde.
Većina radnika u EU ima stalne ugovore o radu, na puno radno vrijeme, ali sve veći broj građana, posebno mladih, imaju poslove s ultra fleksibilnim radnim vremenom, bez redovne plate i i sa slabijom zaštitom pri zapošljavanju.
Takvi su radnici činili više od trećine ukupno zaposlenih u 28-članom EU u 2015. godini i njihov se udio povećava, kaže se u dokumentu Komisije koji će biti predstavljen u ponedjeljak. Većina tih radnika mora raditi pod tim uslovima u odsustvu alternative, stoji u dokumentu.
Nestandardni radnici obično imaju niže standarde socijalne i zdravstvene zaštite i neke nove ugovore, poput povremenih i ugovora o radu putem vrijednosnog kupona, što još više zabrinjava, ističe se u dokumentu.
Predlozi EK mogli bi podići troškove za kompanije poput Ubera, kojem ionako prijete pravni sporovi u nekoliko zemalja EU, a kojem ovih dana nije produžena dozvola za rad u Londonu.
Komisija predlaže da bi radnici trebalo da budu uredno informisani u vezi uslova njihovog zapošljavanja, a poslodavci bi trebalo da im daju pojašnjenje zašto nakon nekoliko godina rada na istom poslu nijesu dobili stalni ugovor o radu.
Povremeni zaposleni trebalo bi da steknu i pravo na minimum zagarantovanih radnih sati “nakon prethodno utvrđenog neprekinutog perioda”, napominje se u dokumentu EK.
Proširena zaštita ne bi se, međutin, primjenjivala na samozaposlene radnike, što bi moglo stvoriti rupe u zakone za poslodavce poput Ubera i Deliverooa.
U Uberu kažu da su njihovi vozači samozaposleni, premda je u Britaniji takvu kategorizaciju nedavno osporila tamošnja vlada.
Ostali nestandardni ugovori o radu, poput plaćenog pripravništva i povremenog rada preko agencije, takođe su predmet detaljnog proučavanja budući da “nastavljaju predstavljati izazove sa stajališta sigurnosti posla i primjerenih radnih uslova”, dodaje se u savjetodavnom dokumentu.
Kako bi se smanjile zloupotrebe povezane s takvim tipovima ugovora, Brisel želi da uvede maksimalno trajanje probnog rada.
Komisija će svoje planove prvo raspraviti sa sindikatima i poslodavcima, nakon čega će uslijediti zakonski predlozi, piše Reuters pozivajući se na savjetodavni dokument EK.
Hina
