Tri četvrtine istočnih Njemaca misli da granica još postoji
Dvadeset sedam godina nakon ujedinjenja gotovo dvije trećine Njemaca ocjenjuje da taj proces nije okončan, a tri četvrtine građana na istoku zemlje drže da još postoji unutarnjemačka granica, pokazuju ispitivanja sprovedena u povodom 3. oktobra, Dana njemačkog ujedinjenja.
U ispitivanju kojeg je za dnevnik Bild sproveo institut INSA, 64,5 odsto Njemaca izrazilo je mišljenje da je zemlja i 27 godina nakon službenog ujedinjenja razdvojena. Na istoku zemlje 74 odsto građana vjeruje u postojanje “nevidljive unutrašnje granice”.
Razlike su posebno postale očite prilikom izbora za Bundestag krajem septembra kada je desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) na istoku zemlje s preko 20 odsto osvojenih glasova postala druga po veličini politička snaga.
U saveznoj državi Saskoj, AfD je postao najjača stranka s osvojenih 27 odsto glasova. Na zapadu zemlje AfD je biralo oko 10 odsto glasača.
Premijer Saske Stanislaw Tillich odbacio je, usprkos izbornim rezultatima, tvrdnju da je istok Njemačke desno ekstreman.
“Strahovi građana na istoku Njemačke su zbog nižih primanja i povišene stope nezaposlenosti vrlo izraženi, ali to ne znači da se svi građani s istoka mogu paušalno nazivati ekstremistima”, rekao je Tillich.
Komesarka savezne vlade za pitanje istoka zemlje Iris Gleicke upozorila je, međutim, da je nezaposlenost na istoku od ujedinjenja drastično pala dok su istovremeno porasli realni prihodi građana. Uprkos tome, dohodak po glavi stanovnika na istoku zemlje i dalje je 27 odsto niži nego na zapadu. Industrijska produktivnost na istoku manja je za čitavih 20 odsto.
Privatna agencija za zapošljavanje Stepping Stone je u povodu Dana ujedinjenja navela i uočljive razlike u zaradama stručnjaka i vodećeg kadra na istoku i zapadu. U prosjeku na istoku stručnjaci u privatnom sektoru zarađuju oko 42 hijade, na zapadu je prosjek 57 hiljadaeura godišnje bruto.
Gleicke je kao poseban problem navela drastične demografske promjene, posebno u istočnonjemačkoj provinciji gdje je i gotovo trideset godina nakon ujedinjenja mladi odlaze na zapad zemlje.
Malu Dreyer, premijerka savezne države Poranje-Falačka u kojoj se ove godine održavaju centralne svečanosti povodom Dana ujedinjenja, rekla je da su rezultati izbora i uspjeh desnih populista “posljednje zvono na uzbunu” etabliranim strankama da se više posvete poboljšanju situacije na istoku zemlje.
“Mi možda zaboravljamo koliki su teret promjenana svojim leđima ponijeli Njemci s istoka. Prosječni građanin zapadnog dijela zemlje te promjene nije osjetio”, rekla je Dreyer u razgovoru za javni servis Bayerische Rundfunk.
Prema vještačenju koje sprovelo Slobodni univerzitet (FU) Berlin, ekonomska obnova istočnog dijela zemlje koštala je do 2014. između 1,3 i 2 hiljade milijardi eura s time da se ta svota godišnje povećava za oko 100 milijardi.
Zaposleni u Njemačkoj izdvajaju 5,5 odsto dodatno od iznosa poreza na prihod za tzv. prirez solidarnosti.
Neki političari sa zapada zemlje, posebno iz područja poput Ruhrske oblasti već godinama traže da se sredstva iz prireza solidarnosti ne usmjeruju isključivo na istok zemlje nego da se raspodijele i na one dijelove zemlje u kojima je potrebna hitna obnova infrastrukture.
Hina
