ECB predlaže veće rezervacije za loše kredite od početka iduće godine

Evropska centralna banka (ECB) u srijedu je objavila da bi banke od početka iduće godine trebalo da izdvajaju veće iznose rezervacija za pokriće novih nenaplativih kredita, najavljujući i moguće nove mjere kako bi se smanjio veliki udio loših zajmova u bankarskom sektoru.

Nenaplativi i teško naplativi zajmovi (NPL) zagušuju bilanse banka i koče kreditne plasmane, zadajući glavobolju ECB-u, s obzirom da slabi rast kreditiranja neutralizuje podsticajne efekte niskih referentnih kamatnih stopa u eurozoni.

Počev od 1. januara 2018. godine, banke bi prema predloženoj dopuni ECB-ovih smjernica, imale rok od dvije godine da u cjelosti rezervacijama pokriju neosigurani dio kredita koji bi prema novoj definiciji spadali u kategoriju nenaplativih, odnosno teško naplativih.

Osigurani dio nenaplativih novih kredita trebalo bi da bude pokriven u roku od sedam godina, stoji u novom predlogu ECB-a.

Rezervacije bi se po ECB-ovom predlogu povećavale postupno i linearno prema punom iznosu loših kredita, pri čemu bi stvarni iznos rezervacija u prvom dijelu zadatog vremenskog okvira mogao biti veći u slučaju da propisi pojedinih zemalja nalažu veće slojeve zaštitnog kapitala.

Ako je dio zajma osiguran a dio neosiguran, ECB će primjenjivati različite vremenske okvire za različite dijelove istog zajma, stoji u novom ECB-ovom predlogu.

“Od banaka će se takođe očekivati da supervizorima objasne čak i minimalna odstupanja od smjernica. Na osnovu pojašnjenja iz banaka ECB će procijeniti ima li potrebe za dodatnim mjerama supervizije”, dodaje se u u tom predlogu.

Iz ECB-a ujedno najavljuju da će do kraja prvog kvartala iduće godine iznijeti predloge daljnjih mjera za suzbijanje postojećih loših kredita, uključujući i primjerene prelazne aranžmane.

Banke su opterećene lošim zajmovima u vrijednosti približno 1.000 milijardi eura, dijelom naslijeđenih iz vremena evropske dužničke krize, pri čemu su najviše pogođeni zajmodavci u zemljama poput Italije, Grčke, Španske i Kipra.

Njihov je problem što Evropa nema efikasno tržište nenaplativih zajmova, pa im prodaja lošeg duga donosi velike gubitke i primorava ih na povećanje kapitala.

Novi predlozi ECB-a biće upućeni u javnu raspravu koja bi trebala završiti do 8. decembra.