Loša prehrana uzrok svake pete smrti u svijetu prošle godine

Loša prehrana bila je presudna za svaku petu smrt u svijetu prošle godine, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u britanskom časopisu The Lancet.

Glavne faktore rizika predstavlja nedovoljno konzumiranje proizvoda od cjelovitih žitarica, sjemeki i voća ili unos prevelike količine soli u organizam, zbog čega pojedinci postaju gojazni, imaju visok krvni pritisak ili visok nivo holesterola u krvi.

Gojaznost je veliki problem u brojnim zemljama svijeta, kaže Kristofer Marej s Instituta za mjerne podatke o zdravlju sa Univerziteta Vašington u Sijetlu, javlja HINA.

Slično je i s mentalnim zdravljem, odnosno bolestima, poput depresije i zavisnosti. Po rezultatima studije, u 2016. je evidentirano 1,1 milijarde takvih slučajeva.

Tri četvrtine svih smrti evidentiranih prošle godine posljedica su nezaraznih bolesti, a srčana oboljenja i dijabetes tipa 2 u porastu su u brojnim zemljama svijeta.

Komplikacije koje je uzrokovao dijabetes tokom 2016. su odnijele 1,43 miliona ljudi, što je povećanje od čak 31,1 posto u odnosu na 2006.

Loša prehrana i izostanak fizičkih aktivnosti doprinose razvoju dijabetesa tipa 2, a od bolesti nastalih kao posljedice pušenja prošle je godine umrlo 7,1 miliona stanovnika.

Zdravstveni radnici ukazuju i na neke pozitivne trendove, a to je značajan uspjeh u borbi protiv nekih zaraznih bolesti, posebno AIDS-a i malarije.

Suprotno tome, broj smrtnih slučajeva od posljedica zaraze denge groznicom u posljednjih deset godina je porastao za 82 odsto, a ta tropska i suptropska bolest tokom 2016. odnijela je oko 37,800 ljudskih života.

Po podacima u čijem je prikupljanju učestvovalo 2.500 stručnjaka iz više od 130 zemalja u sklopu istraživanja pod nazivom Global Burden of Disease Injuries and Risk Factors 2016, prošle godine u svijetu je rođeno 128,8 miliona novorođenčadi, a u istom periodu umrlo je 54,7 miliona ljudi.