Hrvatska predsjednica kod Putina: Hrvatsko-ruski ekonomski samit okupiće stotine privrednika dvije države

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović 18. oktobra će se u Sočiju susresti sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom a hrvatski mediji taj susret ocjenjuju šansom da se vrate poljuljani odnosi dvije države prije svega zbog krize u Agrokoru koji je najveći dužnik ruskoj Sberbanci.

Susret će se, kako prenose mediji, organizovati u okviru rusko-hrvatskog ekonomskog foruma, kada će se potpisati i program saradnje između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Generalnog tužilaštva Ruske federacije za naredne dvije godine.

A iako to nitko javno ne izgovara, slučaj Agrokor koji je u posljednjih godinu dana zategnuo hrvatsko-ruske odnose, svakako će biti jedna od tema sastanka dvaju predsjednika.

Agrokor je postao politička tema od kada je ruski ambasador Anvar Azimov javno upozorio hrvatski koncern da ga Rusija ne želi podupirati i kreditirati, piše Poslovni dnevnik i dodaje da se od tada ekonomski odnosi dvije zemlje dodatno zaoštravaju, pa je otkazan planirani rusko-hrvatski gospodarski forum, navodno zbog slabog interesa ruskih privrednika za posjetu Zagrebu, a dodatno je negativnu političku poruku dalo i ukidanje izvoznih dozvola prehrambenim kompanijama iz Hrvatske, a koje je iz Moskve stiglo početkom godine.

Putinovim pozivom predsjednici, koja će se susresti i s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom, otvara se i prostor za popravku narušenih odnosa i povezivanje dvije ekonomije, pa će u okviru posjeta biti održan i veliiki ekonomski forum, na koji je do sada učestvovanje u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, prijavilo više od stotinu hrvatskih firmi, a očekuje se i dolazak oko 300 ruskih privrednika.

Lista kompanija, kažu u HGK, još je otvorena i popunjava se, kako u Zagrebu tako i u Moskvi u ruskoj Trgovinskoj industrijskoj komori, no već sada se može konstatovati da je zanimanje za saradnjom i bilateralnim razgovorima preduzetnika veći nego na posljednjem forumu održanom prije dvije godine.

Na skupu neće biti niko od predstavnika kompanija iz sistema Agrokor, od kojih su neke, inače, na popisu onih koje su izgubile dozvole za izvoz proizvoda u Rusiju. Konkretno, radilo se o Belju i PIK Vrbovcu, a u tom društvu još su i varaždinske Koka i Vindija, te čakovečka Perutnina Ptuj-Pipo, a jedine koje su ostale pošteđene zabrane prodaje na ruskom tržištu su Sardina iz Postire i koprivnička Podravka.

Rusi vraćaju izvozne dozvole

Do ukrajinske krize i uvođenja sankcija EU i SAD prema Rusiji, koja je reagovala zatvaranjem dijela svog tržišta, Rusija je kao tržište od gotovo 150 miliona ljudi imalo je veliku perspektivu za hrvatski izvoz, a posebno važno bilo je za mesnu i mliječnu industriju koja je bila pogođena gubitkom tržišta u zemljama CEFTA-e. Informacije iz Rusije pokazuju kako je u međuvremenu Rusija na sankcije odgovorila jačanjem svoje mesne i prehrambene proizvodnje, kako bi supstituisala uvoz. No, bez obzira na to, predstavnik HGK u Moskvi Jakov Despot ističe kako ima velikog interesa ruskih privrednika upravo za saradnju s potencijalnim partnerima upravo u toj branši.

“Na forum će doći veliki broj kompanija iz tog sektora, što je za naše firme važno kako bi bili spremni za izlazak u trenutku kada se sankcije ukinu”, optimističan je Despot.

Osim poljoprivredno-prehrambenog sektora, odlazak pripremaju i proizvođači lijekova, medicinske opreme, kozmetike, kompanije iz područja zdravstva, građevinarstva, drvne i hemijske industrije, brodogradnje, transporta, metaloprerađivačke prozvodnje, ICT-a, te turizma i tekstilne proizvodnje.

Labud je jedan od preduzeža koje po prvi put nastoji iskoračiti na rusko tržište. Vlasnik Ante Raspudić uoči odlaska kaže kako u Moskvu odlazi informativno.

“To je zahtiijevno i veliko tržište s puno potencijala i želimo ispitati mogućnosti nastupa na njemu. Dosad nismo nastupali u Rusiji, ali od nekud se mora krenuti”, ističe Raspudić.

I Branko Roglić, vlasnik Orbica i vodeći evropski distributer kreće u snažniji iskorak u Rusiju.

“Naša kompanija iz Rusije ima u vlasništvu firmu koja na ruskom tržištu distribuira cipele Converse, ali želimo uspostaviti odnose i otvoriti prostor za novo širenje, jer je to tržište s doista velikim potencijalom, kaže Roglić.

Na forum odlaze i predstavnici nekih od preduzeća koja već imaju zavidan rezultat u Rusiji, među ostalim Belupo i još neke firme iz farmaceutskog sektora, čiji prozvodi inače čine više od polovine hrvatskog izvoza u Rusiju.

Hrvatska će svoj potencijal za saradnju s ruskim kapitalom ponuditi i u sektoru ulaganja, a projekte za koje se traže partneri, kao i dosadašnje projekte koje u Hrvatskoj realizuju ruski investitori poput Kupara, hotela Bellvederea, kao i termoenergetskog postrojenja TEP u Slavonskom Brodu, predstaviće čelnik Agencije za investicije i konkurentnost Zdenko Lucić.

Uoči dolaska hrvatske privredne delegacije i ruska strana pripremila se za otvoraranje vrata za prehrambene proizvode, jer je za kraj novembra najavljen dolazak federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, koja će u hrvatskim fiirmama sprovesti inspekcijski nadzor.

Biće to prvi korak u davanju zelenog svjetla za obnovu dozvola za izvoz prehrambenih proizvoda na veliko rusko tržište, zaključuje Poslovni dnevnik.