Nekretninski posao milenijuma: Kako su Holanđani prije 350 godina dali Menhetn u zamjenu za jedno zabačeno ostrvo

Indonezijsko ostrvce Run koji je samo tri kilometra dugačak i kilometar širok bio je prije 350 godina povod spora između dvije tadašnje kolonijalne sile – Holandije i Velike Britanije.

Spor je na kraju riješen Sporazumom o Bredi 1667. godine, kojim je ostvro Run Velika Britanija predala Holanđanima dok su njima Holanđani dali močvarno područje u Sjevernoj Americi – danas čuveni Menhetn u Novom Amsterdamu. 

Holanđani su, piše RTL, taj dio svoje teritorije u Sjevernoj Americi kupili od Indijanaca, a tada vjerovatno nijesu ni sanjali da će Novi Amsterdam, kasnije preimenovan u Njujork, postati jedan od najvećih gradova najmoćnije zemlje svijeta SAD-a i kultno mjesto poznato širom svijeta.

Autor Jan Burnet tu zamjenu je opisao kao “nekretninski posao milenijuma”.

U vrijeme zamjene, Holanđani su sigurno vjerovali da su postigli dobar posao, a malo njih ih je tada mislilo da će malo selo na otoku Menhetn postati ono što je sada.

U svojoj priči o ostvru Run, britanski BBC je ovih dana napisao da je to “zaboravljeno ostrvo koje je nekad promijenio svijet”.

Mještani ostrvceta Run danas struju imaju pet sati dnevno jer im je jedan biznismen porijeklom s ostrva poklonio generator, a na zabačenom i izolovanom ostrvu živi 2.050 stanovnika koji se uglavnom bave poljoprivredom i ribolovom.

Uglavnom se sadi muškatni orah koji daje plodove muškatnog oraščića i lovi se tuna. Stanovnici se žale na nedostatak infrastrukture i liječnika.

Usprkos izolovanosti, na ostrvo dolaze turisti, uglavnom sa Zapada i novinari koje privuče zanimljiva istorijska priča.