SAD kritikuju MMF zbog zarada zaposlenima
Američki ministar finansija Stiven Mnačin pozvao je u nedjelju Međunarodni monetarni fond (MMF) da bude primjer i pokaže “budžetsku disciplinu” i donese “teške odluke” kako bi smanjio plate ljudima u upravi i ostalim zaposlenima u toj međunarodnoj instituciji.
“Kao javna ustanova i kao svi članovi koje ona nadzire i savjetuje, MMF mora biti primjer budžetske discipline i efikasnosti u korišćenju svojih ograničenih sredstava”, kazao je Mnačin u Vašingtonu na godišnjem sastanku MMF-a i Svjetske banke.
“Da bi se to postiglo moraju se donijeti neke teške odluke, posebno one o platama i beneficijama koje uživaju uprava i zaposleni”, istakao je američki ministar.
Po njegovim riječima, kako prenosi Financial Times, vrijeme je da MMF koji je u kriznim zemljama poput Grčke stalno na udaru zbog zahtjeva za strogom fiskalnom disciplinom i mjerama štednje, pogleda koliki su njegovi troškovi, uključujući izuzetno izdašne plate i povlastice.
Zarade u MMF-u kreću se od 30.000 do gotovo 400.000 dolara godišnje, prosječno 80.000. Što znači da je prosjek mjesečne plate oko 6,6 hiljada dolara.
Portparolka MMF-a je odgovorila da je “Fond svjestan troškova i da se stoga radilo s budžetom koji se nije mijenjao šest godina za redom”.
“Naša uprava prima plate i povlastice na propisani način”, dodala je portparolka.
Mnačin je, kada je u pitanju Svjetska banka, odbio povećanje kapitala koje je zatražio predsjednik te institucije Džim Jong Kim, takođe zatraživši višu budžetsku disciplinu u poslovanju.
“Povećanje kapitala nije rješenje kada se postojeći kapital ne dodjeljuje na efikasan način”, ocijenio je Mnačin.
No, njemački ministar za ekonomski razvoj Gerd Miler smatra da je to povećanje kapitala bilo “nužno”.
Predsjednik Svjetske banke već mjesecima traži povećanje svojih resursa zbog konkurencije novih učesnika na području razvoja.
Kako javlja Financial Times a prenosi HINA, Mnačin je od MMF-a posebno zatražio da promijeni način na koji sprovodi hitne pakete pomoći, dok je Svjetsku banku pozvao da preispita davanje zajmova zemlja sa srednjim prihodima, poput Kine.
“Kako MMF ulazi u period nakon globalne finansijske krize, pozivamo tu instituciju da strukturira programe razvoja kako bi dala prioritet reformama koje pokreću ekonomski rast predvođen privatnim sektorom. U previše zemalja, glomazni javni sektor istiskuje privatni sektor”, istaknuo je Mnačin
