Prije 30 godina dogodio se ‘Crni ponedjeljak’, da li je moguća repriza

Prije tačno trideset godina, prije polaska na posao na njujoršku berzu Peter Kenny napustio je svoj dom na Menhetnu i krenuo u obližnju crkvu Gospe od Pobjede kako bi se pomolio Sv. Judi Tadeju, rimokatoličkom svecu i zaštitniku u očajnim i izgubljenim slučajevima.

Razlog je bio pad berze poznat kao ‘Crni ponedjeljak’, 19. oktobra 1987. godine.

Kenny, sada glavni tržišni strateg u konsultantskoj kući Global Markets Advisory Group, upravo se u februaru te 1987. zaposlio na njujorškoj berzi. Bio je šokiran događajima koji su se odvijali prethodnog dana, najgoreg u trgovanju u američkoj povijesti.

“Mislim da niko nije bio spreman za ono što se zapravo dogodilo na tržištima u inostranstvy, što je dovelo do ‘krvoprolića’ u ponedjeljak”, prisjeća se danas Kenny.

Kad je bilo gotovo, indeks 30 američkih kompanija Dow Jones izgubio je 22,6 odsto vrijednosti u jednom danu, što je jednako padu od oko 5.200 bodova u indeksu danas. Berzanski indeks S&P 500 na ‘Crni ponedjeljak’ potonuo je 20,5 odsto, što je danas ekvivalent padu više od 520 bodova, dok je indeks Nasdaq skliznuo 11,4 odsto, što je uporedivo padu od oko 750 bodova.

Te 1987. godine cijene dionica na američkim berzama rasle su tokom cijele godine, pri čemu je svaki od tri glavna američka indeksa dosegnuo rekordne vrijednosti krajem avgusta. No, septembar se pokazao kao tegoban mjesec, pri čemu je svaki indeks pao više od dva odsto, no nedovoljno za podizanje uzbune među ulagačima.

No, u oktobru se prodaja na tržištima kapitala u SAD-u pojačala. Indeksi Dow Jones i S&P 500 pali su više od devet odsto u sedmici prije ‘Crnog ponedjeljka’.

Ujutro tog ponedjeljka 19. oktobra 1987. godine, Art Hogan, tada brokerski posrednik na Bostonskoj berzi, očekivao je mogući oporavak cijena dionica. Ništa ga nije moglo pripremiiti za ono što će ubrzo otkriti.

“Bilo je jasno u tom prvom satu … ovo će biti nešto najgore što smo vidjeli u našim životima”, prisjetio se Hogan, sada glavni tržišni strateg u finansijskoj kompaniji Wunderlich Securities u Njujorku.

Mnogi događaje od tog ‘Crnog ponedjeljka’ opisuju kao prvi primjer da je automatsko trgovanje računarima dovelo do haosa zbog upotrebe osiguranja portfelja, strategije zaštite od pada tržišta.

Na 30. godišnjicu berzanskog kraha 1987. godine, američke dionice su na rekordno visokim nivoima, a ulagače brine da bi visoki rast cijena dionica mogao značiti da je na pomolu korekcija, uprkos zdravim korporativnim zaradama i ekonomskom rastu.

No, može li se ‘Crni ponedjeljak’ dogoditi danas? Moderna tehnologija trgovanja, promjene načina na koji berze posluju te način upravljanja investicionih fondova, ponavljanje takvog scenarija morali bi učiniti malo vjerovatnim. Ipak, oprezni trgovci ne isključuju tu mogućnost.

“Naučili smo mnogo od greški u prošlosti u smislu reakcije ili pretjerane reakcije”, kaže Ken Polcari, direktor u brokerskoj kući O’Neil Securities, piše Poslovni.

Pad do 20 odsto u jednom danu moguć je, no to bi vjerovatno bio uredniji proces kaže, pak, Art Hogan, strateg u kompaniji Wunderlich Securities.

“Imamo mogućnost obustavljanja trgovanja na određeno vrijeme, preispitivanja situacije u cilju utvrđivanja najboljeg načina za povratak u posao te zauzimanja mirnijeg pogleda na situaciju”, kaže Hogan.

Prema trenutnim pravilima američke Komisije za papire od vrijednosti (SEC), ako indeks S&P 500 padne više od sedam odsto, trgovanje se obustavlja na 15 minuta. Ako se pad nastavi nakon što je trgovina ponovo započela, trgovanje se ponovno prekida kod pada indeksa za 13 odsro. A ako S&P 500 padne 20 odsto, trgovanje se obustavlja do kraja dana.

“Industrija je prošla strašno dalek put od 1987. godine”, kaže čelnik savjetničke kompanije za tržišta kapitala TABB Group Larry Tabb.

“Regulatori su napravili dobar posao u implementaciji pravila koja pomažu tržištima da osiguraju stabilnost u vrijeme kada nema razloga da ne budu stabilna”. zaključuje Tabb.