Aspirin slavi 120. rođendan
Lijek Aspirin ove godine slavi 120 godina otkako je njemački hemičar Felix Hoffman, koji je radio za farmaceutsku kompaniju Bayer, 1897. godine sintetizovao acetilsalicilatnu kisjelinu, ključni sastojak Aspirina, do danas najčešće korišćenog sredstva protiv boli, zbog čega je uvršten i u Ginisovu knjigu rekorda.
Aspirin se smatra jednim od najvažnijih lijekova 20. vijeka – iako se gotovo automatski vezuje uz glavobolju, njegova primjena je puno šira pa je danas Aspirin osnovna terapija za sprječavanje ponovnog moždanog i srčanog udara, simptomatsko ublažavanje bolova i snižavanje temperature kod prehlade i gripa.
Aspirin je bio prvi “naučni” lijek koji se počeo masovno prodavati i prvi od važnih farmaceutskih preparata u obliku tablete, a ne praška, tako da je španski filozof Ortega y Gasset 20. vijek nazvao “erom aspirina”.
No, za nastanak acetilsalicilatne kisjeline, koja je dobijena hemijskim putem, zaslužno je otkriće salicilata u vrbi, čija je ljekovitost bila poznata još u Hipokratovo doba, navodi Biljana Blažeković sa Zavoda za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, govoreći o biljnim lijekovima koji su promijenili svijet.
“Priča o acetilsalicilnoj kiselini počinje još puno godina prije naše ere, kada je prepoznata ljekovitost vrbe. Tako je Hipokrat (oko 400 g. pr. Kr.) ženama davao da žvaću koru vrbe ili piju njen čaj kako bi im ublažio porođajnu bol. Zahvaljujući otkriću salicina, kao spoja odgovornog za analgetska svojstva vrbe, ubrzo je otkrivena i salicilna kisjelina koja se neko vrijeme koristila protiv bola, temperature i upale. Pokušavajući umanjiti neugodan okus i neželjena djelovanja salicilne kisjeline, godine 1897. u Bayerovoj laboratoriji njemački hemičar Hoffman je modifikovao njenu strukturu i tako dobio acetilsalicilnu kisjelinu”, navodi Blažeković za agenciju Hina.
Naučnici i dalje istražuju nove mogućnosti primjene Aspirina, među ostalim u sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, koje su najčešći uzrok smrtnosti i invalidnosti širom svijeta.
