Dogovoren budžet EU: Manje novca za Tursku
Pregovorači zemalja članica i Evropskog parlamenta postigli su kompromisni dogovor oko budžeta EU za 2018. godine, koji predviđa smanjenje sredstava za Tursku.
Budžet je dogovoren u iznosu od 160,1 milijardu eura u obavezama, što znači da je taj novac predviđen za programe koji se provode u periodu dužem od jedne godine. Iznos od 144,7 milijardi eura predviđen je u troškovima, to jeste iznos koji se stvarno potroši u toj godini, javlja Hina.
Dogovor je postignut u subotu nakon 16-satnih pregovora između zemalja članica EU-a, koje zastupa rotirajuće predsjedništvo i pregovarača Evropskog parlamenta.
Budžet za 2017. godinu u obavezama iznosi 157,9 milijardi eura, a u plaćanjima 134,5 milijardi eura.
“Budžet je snažno usmjeren na prioritete poput podsticanja ekonomskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta, jačanje bezbjednosti i odgovore na izazove povezane s migracijama”, izjavio je estonski ministar finansija Mart Kivine, čija zemlja predsjedava Vijećem EU.
Gotovo polovina budžeta – 77, 5 milijardi eura namijenjeno je za jačanje ekonomije, za univerzitete, jačanje konkurentnosti preduzeća. Za evropske strukturne i investicione fondove (EFSI) iz kojih pomoć dobijaju siromašnije regije u EU kako bi se smanjile nejednakosti namijenjeno je 55,5 milijardi eura.
Za pretpristupnu pomoć Turskoj predviđeno je 105 miliona eura manje u plaćanjima, a 70 miliona eura blokirano je u obavezama. To je upozorenje Turskoj zbog pogoršanja demokratije, vladavine prava i ljudskih prava.
U višegodišnjem budžetskom okviru za period 2014-2020. za Tursku kao zemlju kandidatkinju namijenjeno je ukupno nešto više od četiri milijarde eura. Međutim, Turska je do sada uspjela povući manje od 400 miliona eura.
Evropski budžet je relativno mali, iznosi oko jedan odsto prosječnog evropskog BDP-a, ali je veoma važan, pogotovo za siromašnije članice, jer se iz njega finansiraju programi namijenjeni smanjenju razlika među članicama.
Budžet EU puni se direktnim doprinosima zemalja članica, prihodima od carina na proizvode iz trećih zemalja i novčane kazne određene u slučaju kada preduzeća ne poštuju pravila EU. Bogatije članice u budžet više uplaćuju nego što dobiju natrag, dok je situacija obratna sa manje razvijenim članicama.
Oko 94 odsto evropskog budžeta završava u zemljama članicama, a šest odsto odlazi na evropsku administraciju.
Godišnjim budžetima utvrđuju se iznosi unaprijed dogovoreni na osnovu plana koji se naziva višegodišnjim finansijskim okvirom. Zahvaljujući tome, EU može učinkovito planirati programe finansiranja nekoliko godina unaprijed. Sadašnji okvir važi od 2014. do 2020.
Iz budžeta EU finansiraju se razne aktivnosti, od razvoja ruralnih područja i očuvanja životne sredine do zaštite vanjskih granica i promocije ljudskih prava. Komisija, Vijeće i Parlament zajednički odlučuju o iznosu i raspodjeli budžetskih sredstava.
Iako je za raspodjelu budžetskih sredstava u konačnom nadležna Komisija, nacionalne vlade upravljaju sredstvima EU u visini od približno 80 odsto. U slučaju neopravdanih isplata Komisija sarađuje s državama članicama radi povrata sredstava.
