Ugašeni Tanjug napravio milionske dugove, druge agencije upozoravaju na njegovu nezakonitu poziciju

Ugašena državna agencija Tanjug je 2016. godinu završila sa gubitkom od 51,3 miliona dinara dok je istovremeno ostvarila najveći prihod od prodaje proizvoda i usluga, ukupno 86,5 miliona dinara u odnosu na ostale dvije agencije – Betu i FoNet, koje su prihodovale 65,7 miliona dinara, odnosno 30,6.

Na pitanje na koji način će biti riješeno pitanje duga koji je agencija Tanjug napravila 2016. godine, a koji iznosi 51, 26 miliona dinara, iz Ministarstva kulture i informisanja odgovaraju da je “JP NA Tanjug privredno društvo koje ima svojstvo pravnog lica i kao takvo vodi računa o svom poslovanju i odgovara za svoje dugove”, piše Danas.

“Na pitanje kako će biti riješeno pitanje dugova nekog privrednog, odgovor može da da samo to privredno društvo”, odgovaraju iz Ministarstva i dodaju da je u toku proces konsultacija u vezi sa trajnim rešenjem pitanja rada novinske agencije Tanjug.

Ipak, i u takvom, nelegalnom stanju, uprkos tvrdnjama Ministarstva, pošto je Vlada Srbije svojom odlukom ugasila Tanjug davnog novembra 2015. godine, sa samo jednim zaposlenim – direktorkom Brankom Đukić, agencija Tanjug ostvaruje najviši profit, čime su direktno oštećene preostale dvije novinske agencije u Srbiji, Beta i FoNet.

Upitan za komentar na navedene podatke, osnivač i direktor FoNeta Zoran Sekulić kratko je rekao za Danas – “bezakonje i politička samovolja”.

Glavni i odgovorni urednik Bete Dragan Janjić kaže za Danas da je suština u tome da Srbija ima neregulisano tržište gdje se posluje bez ikakvih pravila.

“Zato je moguće da se događaju ovakve, nevjerovatne stvari. Da firma koja ima jednog zaposlenog ostvaruje toliku zaradu. To nije moguće bez snažne podrške države. Privatne agencije na tržištu su u potpuno neravnopravnom položaju. Kad bi se ušlo u strukturu ugovora koje Tanjug ima, vjerujem da su sva sa ministarstvima, dok Beta ima sve veće pritiske od strane klijenata koji imaju veze sa državom. Ili nam otkazuju saradnju ili smanjuju naknade – ističe Janjić.

Zbog takve situacije i Beta i FoNet su se obraćali Vladi Srbije u više navrata, ali odgovora nije bilo. Janjić smatra da država ne rješava pitanje Tanjuga jer bi željela da ta agencija ostane u njenom vlasništvu, mimo zakona.

“Država priprema novu medijsku strategiju kojom će se regulisati status Tanjuga. Ona bi naravno željela da ova agencija ostane u njenom vlasništvu, što ne bi bilo dobro. Mi smo postojećom strategijom željeli da ukinemo državno vlasništvo u medijima i da podjelu novca za javni interes riješimo kroz komisije koje bi bile nezavisnog karaktera. Državno vlasništvo još nije ukinuto u pojedinim medijima, a podjela novca ide uz veliko kršenje pravila, posebno na lokalnom nivou”, naglašava Janjić.

Direktorka agencije Tanjug Branka Đukić nije željela da komentariše finansijske izvještaje koje je objavilo Udruženje novinara Srbije, niti pravnu situaciju te agencije.

Nakon neuspjele privatizacije, Vlada Srbije je 2015. donijela odluku o gašenju Novinske agencije Tanjug, ali ovo javno preduzeće, uprkos tome, nesmetano radi pune dvije godine, koristeći državnu pomoć bez ikakvih zakonskih osnova.