Električna vozila će u narednih 12 godina osvojiti pola svijeta

Tačka preokreta za električna vozila je na vidiku, a riječ je o kombinaciji hibridnih i u cjelosti električnih vozila koja će do 2030. godine preuzeti polovinu globalnog tržišta od vozila s unutrašnjim sagorijevanjem.

Vozila s unutrašnjim sagorijevanjem i dalje će igrati važnu ulogu u industriji, jer će i veliki dio električnih vozila i dalje biti s hibridnim pogonom, stoji u najnovijem istraživanju The Boston Consulting Group.

Tri faze transformacije

Tri će faktora – tehnologija, regulatorni zahtjevi i troškovi vlasništva – oblikovati ovu transformaciju, za koju BCG očekuje da će se odigrati u tri faze kroz sljedećih dvanaest godina. Motor s unutrašnjim sagorijevanjem nastaviće biti glavni pogon tokom sljedećih nekoliko godina, do 2020, zbog relativno visoke cijene električnih vozila čak i uz podsticaje, a period povrata ulaganja u kupovinu električnog vozila za potrošače će tokom tih nekoliko godina ostati predug da bi im bio privlačan. Dodatno, proizvođači zbog napretka tehnologije vozila s unutrašnjim sagorijevanjem nemaju problema sa zadovoljavanjem zahtjeva regulatora o količini izduvnih gasova.

Kako industrija ulazi u sljedeću fazu koja će trajati otprilike od 2020. do 2025, električna vozila, koja su miks tzv. potpunih hibrida, djelimičnih ili 48-voltnih hibrida, plug-in hibrida i automobila na baterijski pogon, povećaće svoj tržišni udio zbog postroženja standarda efikasnosti i emisija ispušnih plinova, prije svega kroz podsticanje prodaje.

Kako će tranzicija odmicati, udio klasičnih vozila će opasti s današnjih 96 odsto globalnog tržišta na oko polovinu svih vozila do 2030. godine.

“Tačan vremenski tok prelaska na električna vozila već je dugo predmet rasprava. Tranzicioni period u kojem će udio hibridnih i baterijskih vozila rasti na štetu vozila s unutrašnjim sagorijevanjem započinje”, rekao je Havijer Mosket, stariji partner U BCG-u i vodeći autor studije.

Tehnološki napredak

Tri tipa tehnoloških skokova oblikovaće budućnost pogonskih motora. Tokom 2020, tehnološki napredak kod vozila s unutrašnjim sagorijevanjem biće dovoljan da industrija zadovolji regulatorne zahtjeve o dopuštenim količinama izduvnih gasova na najvećim tržištima. Najveća promjena će se dogoditi u Evropi gdje će dizel motori, koji su 2016. godine držali 48 odsto tržišta, pasti na 36 odsto u 2020, zbog sve većih troškova zadovoljavanja standarda za emisije CO2 te potrošačkih trendova koji idu u smjeru čištijih tehnologija i podstiču kupovinu jeftinijih električnih vozila.

U isto vrijeme trošak baterija, koji je najveći pojedinačni pokretač troška vlasništva za baterijska i plug-in hibridna vozila, pada više i brže nego što se očekivalo pred tek nekoliko godina. BCG procjenjuje, na osnovu više izvora, kako će cijena troška baterija po kilovat satu pasti između 80 i 105 dolara do 2025. i na između 70 i 90 dolara do 2030.

Treći tehnološki zaokret odnosi se na generisanje električne energije. Dok su god fosilna goriva glavna u proizvodnji električne energije u najvećim ekonomijama poput SAD i Kine, uticaj električnih vozila na klimatske promjene ostaće minoran kad se u obzir uzme energija potrebna za proizvodnju i reciklažu baterija. Tek kad ”alternativni” izvori energije, poput nuklearne, vjetra i solarne postanu ključni faktori u stvaranju električne energije, tada će električna vozila imati osjetan uticaj na smanjivanje nivoa štetnih gasova u atmosferi.

Regionalna tržišta

Krivulja usvajanja električnih vozila donekle varira na različitim tržištima zavisno od troška vlasništva koji odražava faktore kao što su cijena vozila, kilometraža i cijene goriva i električne energije. U Kini, koja je vodeće tržište za električna vozila, velika kilometraža, niska cijena električne energije i visoke cijene goriva čine trošak vlasništva električnih vozila relativno nižim u odnosu na lična i poslovna vozila koja imaju motor s unutrašnjim sagorijevanjem. Državni podsticaji za baterijska vozila smanjili su trošak vlasništva do tačke da je povrat ulaganja u baterijska vozila smanjen na pet godina u odnosu na povrat ulaganja za klasična vozila, prema podacima iz 2015. godine.

U Evropi, uz visoku cijenu električne energije, relativno nizak broj kilometara koje pojedinačni vozač odveze (u poređenju s Kinom i SAD) činiće i dalje klasična vozila jeftinijim do 2025. godine. Razvoj tržišta u Evropi biće ujednačen za različite tipove električnih vozila, gdje će baterijska vozila do 2030. godine doseći 17 odsto tržišta, a svi hibridi zajedno oko 33 odsto.

Niska cijena goriva će u SAD dovesti do sličnih rezultata. Najveći rast broja električnih vozila biće u segmentima manjih vozila: do 2030, vozila u C segmentu biće gotovo u cijelosti električna, dok će klasična vozila ostati glavna za srednja poslovna vozila i tzv. pick-up vozila. Hibridi će dominirati japanskim tržištem, gdje će do 2030. doseći 55 odsto.

Rast modela dijeljenja automobila koji se događa s pojavom autonomnih, samovozećih vozila, imaće značajan uticaj na usvajanje hibridnih i električnih vozila. Kako taksiji i druga dijeljena vozila godišnje pređu daleko više kilometara nego lična vozila, povrat za ulaganja u njihovo vlasništvo biće daleko brži.

“Proizvođači automobila i njihovi dobavljači trebalo bi da obrate pažnju na dva različita smjera kretanja tržišta”, objašnjava Mosket.

“Prvi je rast udjela električnih vozila s oko tri odsto danas na oko 50 odsto do 2030, a drugi je rast udjela od današnjih ispod jedan odsto na oko 14 odsto globalnog tržišta 2030. godine. Varijacije dinamike usvajanja će postojati, zavisno od regulatornih poteza, usvajanju autonomnih vozila i modela dijeljenja vozila od strane potrošača, kao i o cjenovnim varijacijama različitih izvora goriva. Kompanije će se morati posvetiti razvoju strateških i proizvodnih opcija kojima će doći do cilja koji je izvjestan na neizvjesnom putu”, zaključuje Mosket.

Index.hr