Svjetska banka: Prosječan crnogorski rast 2,7 odsto
Pozitivan ekonomski izgled je osjetljiv na rizike. Tokom 2018-19. se očekuje prosječan rast crnogorske ekonomije od 2,7 procenata, zahvaljujući javnim investicijama i potrošnji domaćinstava. Dok će se rast investicija usporiti kako se autoput završava, njihov doprinos rastu će ostati snažan tokom perioda projekcija. Projektuje se da će vanjski disbalans ostati velik, obzirom da se postojeći model rasta zasniva na uvozu, navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke “Povećanje zaposlenosti”.
Konstatuje se da vanjski disbalans ostaje velik bez obzira što je deficit tekućeg računa (CAD) u prvoj polovini 2017. smanjen na 16,1 procenata sa 18, 1 procenata u 2016. U međuvremenu je uvoz roba povećan za osam odsto vođen uvozom za infrastrukturne projekte i turizam, dok je izvoz, vođen čelikom i aluminijumom, porastao za sedam procenata, prenosi Portal analitika.
“Najveći doprinos smanjenju CAD-a je dao izvoz usluga, koji je povećan za 20 procenata u prvoj polovini 2017., te višak na računu prihoda. Neto strane direktne investicije (SDI) su povećane na 10,3 procenata BDP-a, finansirajući dvije trećine CAD-a. Projektuje se da će CAD u 2017. biti 18,6 procenata BDP-a; očekuje se određeno povećanje SDI na 11,4 procenata i zadržavanje na sličnim nivoima u 2018- 19. godini”, precizirano je u izvještaju.
Naglašava se da je cilj srednjeročnog fiskalnog okvira postaviti dug i javni deficit na održiv pravac.
“Postizanje fiskalne ravnoteže se projektuje do 2019. Očekuje se da će nedavne fiskalne odluke stabilizovati javni dug do 2019. i smanjiti osjetljivost zemlje na vanjske šokove. Pridržavanje fiskalnog pravila se očekuje u 2022. godini”, ističe se u izvještaju.
Kako se dodaje, odlučna fiskalna konsolidacija i ublažavanje njenih socijalnih uticaja su bitni za povjerenje i rast.
“Mora se stvoriti prostor tokom 2019.- 20. za uredno servisiranje velikih potreba za refinansiranjem, preko 12 procenata BDP-a. Smanjenje deficita, iako je to teško, je hitna potreba da bi se razuvjerila tržišta i uspješno prenijele postojeće obaveze. Nedavne mjere su već rezultirale povećanjem rangiranja izgleda od strane S&P i Moody’s, sa negativnih na stabilne po sadašnjem neinvesticionom kreditnom rejtingu. Da bi se podržao inkluzivan rast potrebne su strukturne reforme za ubrzanje rasta privatnog sektora i smanjenje nezaposlenosti, naročito žena i mladih, i ublažavanje kratkoročnog siromaštva i socijalnih uticaja fiskalmne konsolidacije”, zaključuje se u izvještaju Svjetske banke.
