Bitcoin se probio na berzu, hoće li ga finansijaši srušiti

Američka berza za trgovanje derivatima Chicago Board Options Exchange (CBOE) u nedjelju je počela trgovati izvedenicama Bitcoina.

To je prva finansijska institucija starog kova, znači podložna strogoj regulaciji, koja je ponudila mogućnost investiranja u Bitcoin. Njegovim će derivatima 18. decembra početi trgovati i Chicago Merc (CME), berza koja s najvećom svjetskom robnom berzom New York Mercantile Exchange (NYMEX), ujedno najveća berza za trgovanje derivatima na svijetu. Finansijski derivat Bitcoina, kojim će započeti trgovanje naziva se terminski ugovor ili futures ugovor, donosi Poslovni dnevnik.

Njime se kupac pogađa oko buduće tržišne cijene Bitcoina na određeni datum. Tako se trguje i zlatom, bakrom, naftom i drugom imovinom. Zavisno od visine premije koju je platio za kupovnu poziciju i koliko plaća za prodajnu, investitor ostvaruje profit ili gubitak. U prvoj polovini 2018. takve investicije temeljene na Bitcoinu planira ponuditi i Nasdaq, glavna svjetska berza za tehnološke kompanije. Isto je ali bez strogo definisanog datuma, najavila i berza u Tokiju. Japan je najveće tržište za Bitcoin na svijetu. U aprilu je japanski regulator najavio da će se plaćanja u kriptovalutama urediti računovodstveno kako bi mogla ući u evaluaciju čak i najvećih kompanija koje formiraju indeks Nikkei.

Ranije su tri velike banke Mizuho Banking Corporation, Sumitomo Mitsui Banking Corporation i Mitsubishi UFJ investirale 27 miliona dolara u najveću japansku Bitcoin burzu bitFlyer.

U Japanu dobru poziciju ima i Infobip, najveća hrvatska IT kompanija, koja je prije četiri godine razradila vlastitu kriptovalutu ¥Coins koji koriste sva tri najveća mobilna operatera DoCoMo, SoftBank i KDDI. Iz Evrope za sada nema mnogo vijesti. Prve reakcije na otvaranje globalnih, strogo regulisanih finansijskih sistema prema Bitcoinu, na hrvatskom finansijskom tržištu se gledaju s oprezom. No, domaći stručnjaci tvrde da je ovo jasan signal da se kriptovalute više neće moći ignorisati.

Josip Kokanović, analitičar Admiral Marketsa ističe da su terminski, futures ugovori finansijske izvedenice koje preferiraju upravo institucionalni investitori. Naime, kao što neki veliki domaći i strani fondovi ne mogu ulagati u dionice HT-a ako nema DOP, tako većina velikih ulagača do sada nije mogla ulagati u Bitcoin, čak ni direktno, jer nije bilo ničega što ga uklapa u regulatorni okvir. Derivati Bitcoina to sada omogućavaju.

“Taj korak u razvoju kriptovalute je važan, jer donosi mnogo veću sigurnost pri ulaganju. Veliki problem pri ulaganju u kriptovalute je značajna mogućnost krađe ili nepovratnog gubitka kriptovalute. Kupovinom finansijske izvedenice taj se rizik eliminiše, stoga je za očekivati da će od sada biti veći interes banaka i ostalih velikih investitora za ovaj oblik ulaganja”, kaže Kokanović.

Dodaje da će sada najvažnije pitanje biti cijena Bitcoina i poziva na oprez. S jedne strane, navodi, moguće je da će cijena dodatno narasti.

“Ali postoji i teorija da posljednjih mjeseci veliki učesnici na tržištu namjerno dižu cijenu kako bi otvoriti ogromne prodajne pozicije (short selling) nakon što terminski ugovori postanu dostupni za trgovanje. Ako je to istina, moglo bi doći do značajnijeg pada cijene bitcoina”, pojašnjava Kokanović.

Dodaje da se finansijske institucije, posrednici pri trgovanju futuresima, opravdano boje ekstremnih pomaka cijene Bitcoina.

“Ako neki veliki učesnik na tržištu odluči da kupi ili proda veliku količinu futuresa na bitcoine, a posrednik se ne uspije odmah zaštititi pri takvoj poziciji, riskira da za samo nekoliko minuta ti ugovori vrijede 10 do 20 odsto manje, pri čemu se može mnogo izgubiti”, upozorava Kokanović.

Zato ne čudi što se na internetu u posljednje vrijeme pojavilo mnogo vijesti u kojima se nagađa koliko ljudi zapravo drži većinu Bitcoina. Kreću se od hiljadu pa na dalje.

“Pitanje je hoće li uvođenja futuresa pobuditi interes velikih institucija za bitcoin ili će se pokušati zaraditi na padu cijene ili propasti kriptovaluta”, dodaje analitičar Admiral Marketsa.

Cijena Bitcoina u nedjelju je iznosila 14,4 hiljada dolara.

“Ima onih koji procjenjuju da bi mogla ići do pola miliona dolara, ali ja ću iz te investicije izaći kad dođe na 100 hiljada”, kaže Prpić.

Dodaje da je toliko uvjeren u to da je, barem privremeno, odustao od ICO-a za svoj novi startup koji je trebao napraviti lanac bitcoin bankomata po EU.

Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, najveće hrvatske bitcoin mjenjačnice i najbrže rastućeg hrvatskog startupa, kaže da je izlistavanje derivata bitcoina na tako uglednim berzama znak kredibiliteta za kriptovalute, a posebno Bitcoin.

“Uprkos popularnosti bitcoina, on je mnogim institucionalnim investitorima dosad djelovao kao igračka, ali sada će moći trgovati nečim što nije igračka, a to su derivati”, kaže on.

Pojašnjava da značajan promet bitcoinom ide preko OTC tržišta, koja svoj order book, te podatke o prometima i cijenama, ne objavljuju javno.

“Veliki dio trgovine bitcoinom nedostupan je za posmatranje i analizu, ali snažno utiče na cijenu. O kako je velikoj trgovini ovdje riječ možda najbolje ocrtava primjer ITBit.com-a, jednog od vrlo uglednih igrača u svijetu kriptovaluta, a čiji OTC nazovete i on s vama ne želi razgovarati ako ne radite transakciju od minimalno 100.000 eura”, kaže Škorić.

Ivan Glavaš, bivši direktor nadzora ZSE i voditelj razvoja Forebita, koji bi s komercijalnim radom trebalo da započne početkom 2018, kaže da je ovo prvi korak prema regulisanju kriptovaluta.

“To je samo potvrda da će priča oko kriptovaluta, a najviše priča oko bitcoina, proći. Smatram da je ovo tek početni korak”, kaže Glavaš koji drži će pojava derivata bitcoina snažno uticati na tržište.