Da bi platili dug, moramo se zadužiti za pola milijarde eura u 2019.

Crna Gora će se za 2019. godinu zadužiti oko 573 miliona eura, što je gotovo duplo više nego za godinu koja slijedi. To se navodi u programu ekonomskih reformi za našu zemlju u naredne dvije godine.

Na osnovu Zakona o budžetu za narednu godinu planirano je zaduživanje u iznosu od 296 miliona eura, piše CdM.

Od ovog iznosa, za potrebe finansiranja otplate duga i kapitalnog budžeta, biće potrebno 106 miliona eura, dok će za potrebe finansiranja troškova izgradnje autoputa biti potrebno obezbijediti oko 210 miliona eura, od čega će 85 odsto biti obezbijeđeno iz kredita sa kineskom Exim bankom, dok će preostali iznos biti obezbijeđen iz budžeta.

Duplo se zadužujemo u 2019. godini

Za 2019. godinu, iznos zaduženja potreban za otplatu duga će značajno porasti, i iznosiće oko 573 miliona eura.

U Vladi to pravdaju dospjećem Eurobonda iz 2014. godine, u iznosu od 280 miliona eura.

“Od navedenih iznosa, oko 178 miliona eura u 2018. godini i oko 215 miliona eura u 2019. godini, odnosi se na potrebna sredstva za finansiranje izgradnje autoputa, pri čemu su ista već obezbijeđena kroz zaključeni kreditni aranžman sa kineskom EXIM bankom. Prema planu otplate obaveza, potreban iznos u 2020. godini će iznositi oko 553 miliona eura”, navodi se u informaciji Vlade.

Najveće obaveze koje dospijevaju za otplatu duga u 2020. godini, odnose se na otplatu Eurobonda iz 2015. godine, u iznosu
od 500 miliona eura.

“Međutim, i pored dospijeća pomenute otplate za Euroobveznica, imajući u vidu planirani suficit u 2020. godini, u iznosu od oko 207 miliona eura, kao i niži nivo planiranih sredstava za finansiranje kapitalnog budžeta (zbog završetka Projekta izgradnje autoputa-dionice Smokovac Mateševo), nedostajaće sredstva samo za otplatu dijela duga”, ističu u Vladi.

Zbog autoputa raste javni dug

Na kraju 2017. godine, očekuje se da će državni dug iznositi 62,1 odsto BDP-a, dok će javni dug biti na nivou od 65,46 odsto BDP-a.

“U 2018. godini, očekuje se dalji rast duga, izazvan prvenstveno zbog troškova izgradnje autoputa, stoga se očekuje da će državni dug na kraju 2018. godine iznositi 63,3 odsto BDP-a, dok će javni dug iznositi oko 66,5 odsto BDP-a”, projekcije su Vlade.

Što se tiče stanja duga za 2019. godinu, prema projekcijama koje podrazumijevaju takođe velike izdatke za potrebe izgradnje autoputa, državni dug će iznositi 63 odsto BDP-a, dok bi javni dug iznosio 66,1 odsto procijenjenog BDP-a.

“Imajući u vidu da u 2020. godini neće biti zaduženja za projekat autoputa, kao i da u toj godini će biti otplaćene Euroobveznice iz 2015. godine, državni dug će biti na nivou od 56,7 odsto procijenjenog BDP-a, dok će javni iznositi 59,7 odsto BDP-a.

Imajući u vidu potrebe finansiranja budžeta za 2018. godinu, sredstva za potrebe otplate duga, i plaćanje obaveza po osnovu izgradnje autoputa, biće obezbijeđena kroz aranžman sa kineskom EXIM bankom i putem emisije obveznica na inostranom tržištu, izdavanjem domaćih obveznica ili kreditnim aranžmanima sa inostranim i domaćim finansijskim institucijama.

“S tim u vezi, kako bi se obezbjedila sredstva za finansiranje navedenih obaveza, u novembru 2017. godine finalizovani su pregovori između Vlade i Svjetske banke o dodjeli Garancije zasnovane na javnoj politici u iznosu od 80 miliona eura, kojom će se omogućiti zaduženje države u iznosu od 200-240 miliona eura, pod povoljnijim uslovima i sa nižom kamatnom stopom. Na taj način će se obezbijediti sredstva za finansiranje budžeta u 2018. godini”, projekcije su Vlade.

U toku 2018. godine, Vlada će razmotriti i mogućnost da se ova sredstva iskoriste za otplatu i refinansiranje postojećeg duga.

“Istovremeno, postoji mogućnost da se sredstva Svjetske banke iskoriste za refinansiranje dijela obaveza po osnovu Euroobveznica, koje dospijevaju u periodu 2019-2021. godine”, navode u Vladi.

Konačnu odluku o dodjeli Garancije zasnovane na javnoj politici donijeće Bord direktora Svjetske banke 20. decembra 2017. godine. Takođe, isti aranžman biće predviđen i u toku 2018-2019. godine, ukoliko se ispune određeni uslovi, koji budu definisani sa Svjetskom bankom.

U slučaju da se izabere opcija da se obaveze po osnovu Euroobveznica, koje dospjevaju 2019. i 2020. godine, izmire na način što bi se kreditno zadužili ili emisijom obveznica u godinama dospijeća i njima finansirale postojeće obaveze, pomenuta zaduženja bila bi na duži vremenski period, do 10 godina, sa grejs periodom kojim bi se izbjeglo opterećenje budžeta do 2022. godine.

U periodu 2018 – 2020. godine, predviđa se i povlačenje oko 186 miliona eura sredstava za finansiranje infrastrukturnih i drugih projekata, od čega se na zaduženja za nove infrastrukturne projekte odnosi oko 55 miliona eura.

Međutim, i dalje, najveći uticaj na kretanje javnog duga u periodu 2018–2019. godine, imaće povlačenje sredstava za realizaciju projekta izgradnje autoputa Bar – Boljare.

“Prema projekciji, predviđeno je da će kreditna sredstva za potrebe implementacije infrastrukturnih projekata biti angažovana u prosječnom iznosu od po 60 miliona eura godišnje”, ističu u Vladi.

Scenario nižeg rasta

Ukoliko, pak, dođe do usporavanja ekonomskog rasta i smanjenja nivoa prihoda, u skladu sa scenarijom nižeg rasta, navedene promjene uticaće i na kretanje javnog duga.

Smanjenje prihoda, i stagnacija u rastu investicija, dovešće do potrebe za dodatnim zaduživanjem, kako bi se obezbijedila nedostajuća sredstava za finansiranje deficita.

“Imajući u vidu projekcije kretanja duga, u slučaju smanjenja prihoda i stagnacije investicija, obaveze za otplatu duga u posmatranom periodu se neće promijeniti u odnosu na osnovni scenario, iz razloga što su buduća zaduženja planirana sa grejs periodom do četiri  godine, kako bi se izbjeglo opterećenje budžeta u periodu otplate Euroobveznica do 2021. godine”, projekcije su Vlade

Međutim, potrebe za zaduženjem će biti nešto više u navedenom periodu, u prosjeku oko 40 miliona godišnje, što će uticati i na rast duga u nominalnom iznosu.

“Imajući u vidu i manje ostvarenje BDP-a, stanje javnog duga će imati veće učešće u BDP-u, pri čemu neće dostići nivo ispod 60 odsto BDP-a u 2020. godini, kao što je to planirano u osnovnom scenariju”, navode u Vladi.