U Crnoj Gori uočen klijentelizam u medijima, negativan trend i u zemljama regiona
Od šest zemlja obuhvaćenih projektom „Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje stvarnosti“ ni jedna zemlja nije ni blizu nule od koje se mjere pozitivne vrijednosti, pri čemu je minus jedan najlošija, a jedan najbolja ocjena medijske slike.
Hrvatska je s indeksom -0.32 na prvom mjestu među šest mjerenih zemalja, a slijede je Srbija (-0,50), Crna Gora (-0,55), Makedonija (-0,58), Rumunija (-0,67) i Bosna i Hercegovina (-0,67).
Biti najbolji od najgorih ustvari nije neki ponos pa se i Hrvatska prema mjerenju nalazi daleko od optimalnih i željenih vrijednosti, rekao je direktor Partnerstva za društveni razvoj Munir Podumljak, upozoravajući kako posebno zabrinjava to što je u Hrvatskoj i ostalim zemljama u zadnje tri godine uočen trend pogoršanja indeksa, što značajno utiče na opštu sliku demokratije.
Podumljak upozorava i da je informacija koja se distribuira u medijima pod velikim uticajem politike i netransparentnih aktera što samim tim dovodi do polarizacije.
Kao problematična pitanja koja je indeks izdvojio u svim zemljama su pitanje vlasništva medija, rekao je Podumljak, ustvrdivši da je nesporno da se u Hrvatskoj ne mogu utvrditi stvarni vlasnici niti jednog od velikog medija, uključujući i velike televizijske kuće poput RTL-a i Nove TV.
Istovremeno, za štampane medije poput Hanza Medie i Styrie, Podumljak kaže da se ne znaju individualni vlasnici ni otkud dolazi novac, a za Novi list se ne zna ko su finansijeri koji stoje iza investicije JOJ.
Zabrinjavajuće stanje je i na lokalnom nivou, gdje su televizijske koncesije dodjeljivane osobama koje su sumnjičene za organizovani kriminal u predmetu zločinačke organizacije.
Za internet portale Podumljak je rekao da je to ‘zvijer koja se pojavljuje i raste“. Po njegovim riječima, uočen je trend vlasnika portala da prelaze u druge djelatnosti čime dodatno izbjegavaju odgovornost pa portali postaju neuređeno područje koje značajno doprinosi radikalizaciji, podjelama i polarizaciji društva, što se moglo vidjeti u posljednje dvije godine.
Uočeno je i gušenje pluralizma medija i ukidanje državnih potpora i njihovo preusmjeravanje na lokalne uprave koje sve više investiraju u lokalne medije čime ih zarobljavaju pa oni prestaju biti kritični prema lokalnoj vlasti.
Netransparentno finansiranje prikriveno je na način da se ono spustilo lokalnim moćnicima pa zagrebački gradonačelnik Milan Bandić daje više novca medijima nego centralna država.
„Kod svih tih medija vidimo otupljenu oštricu prema svemu što se događa u Zagrebu pa se ne trebamo čuditi da naš gradonačelnik djela i biva ponovno izabran uprkos hapšenju“, rekao je on.
Za HRT kaže da se događa politizacija, da se javna radiotelevizija dugo tretira kao politički plijen stranci ili koaliciji koja pobijedi na izborima i da je danas glasnogovornički servis interesnih grupa, javlja Hina.
