Koja korist od bitcoina?

Pitanje iz naslova bi moglo biti ono koje ste sami postavili, gledajući nedavni uzlet cijena. Zašto biste željeli platiti 18.000 dolara kako biste dobili u ruke jedan bitcoin?

Postavljala sam sebi to pitanje. Je li bitcoin u mjehuru? Ili svi oni ljudi koji ga željno kupuju znaju nešto što ja ne znam?

Možda i znaju. To je magija tržišta, zar ne? Kao pojedinci često smo u krivu, ali tržišta agregiraju mišljenja pojedinaca, a tokom vremena greške se moraju izbrisati. Dakle, tržišni stav o vrijednost bitcoina je vjerovatno bolji od mog.

Osim ovoga: tržišta tonu u špekulativne mjehuriće (samo pitajte bilo koga ko je kupio kuću u 2006. godini). Takođe, bitcoin tržište je pomalo čudno. Trenutno se sastoji od relativno malog broja teških entuzijasta. Niz tih entuzijasta rade u medijima ili Silicijskoj dolini pa njihova fiksacija dobija više pažnje od, recimo, tržišta za Hummelove figurice.

No, u osnovi, tržište je slično tržištu kolekcionarstva, jer je nerazmjerno sastavljeno od ljudi koji su opsjednuti bitcoinom. 

Samo po sebi to ne znači da cijena odražava mjehur. Ali to znači da se moramo vratiti na izvorno pitanje: Za šta je bitcoin dobar?

U osnovi postoje dva odgovora na ovo: ili bitcoin je novac, ili je platni sistem. Ovo je problem kojim se vrlo pametni ekonomisti bave sve vrijeme; pitanje “Šta je novac?” možda je najdraža smiješna metafizička zagonetka savremene ekonomije. 

Najbolji način za razmišljanje jeste taj da ako je bitcoin doista platni sistem, konkurisaće Visi, PayPalu bankovnom ili nekom drugom sistemu cirkulacije novca. Ako je novac, konkurisaće dolaru, euru i jenu.

Bitcoinova budućnost kao sistema plaćanja je uvjerljivija, jer ne bi trebalo da sruši druge valute, nešto je o čemu ovih dana razmišljaju i vlade koje upravljaju tim valutama.

Ali, ako mislite da je bitcoin sistem plaćanja, brzo se uvaljujete u nekoliko problema.

Prvo je da bitcoin ima ozbiljne probleme sa skaliranjem. Namijenjen je za transakcije koje trebaju trajati deset minuta (moderno čudo, ali one od nas koje su se koristile modernim čudom debitnih kartica vjerovatno nijesu spremne stajati deset minuta u redu u trgovini nakon što smo naše proizvode već strpale u kese). A njegova cjelokupna arhitektura znači da jednostavno ne može očistiti mnoge transakcije – sitni dio onoga što Visa i Mastercard obrađuju svaki dan. Već se ljudi žale na povećanje naknade i duže vrijeme čekanja za isplatu.

Da bi se bitcoin takmičio kao sistem plaćanja, mora ponuditi iste prednosti koje Visa ima: brzi transferi sredstava, ogromni razmjeri, zaštita od krađe (barem u SAD) i sposobnost osporavanja optužbi, sve na jednom mjestu razumno niska naknada za transakciju. Inače, mora biti bolje za nešto što je Visa.

Jedino područje na kojem se zaista može reći da je bitcoin bolji od kreditne kartice leži u privatnosti.

No, i dalje moram vidjeti dokaze da ljudi koji nijesu bitni entuzijasti bitcoina zapravo toliko cijene privatnost. Sumnjam da to vrijedi dovoljno za podršku trenutnim procjenama bitcoina.

Dakle bitcoin će morati isporučiti neke od drugih prednosti koje ima Visa. Nema naznaka da to može. Zbog toga je teško vidjeti kako sistem “bitcoin-as-payment” može opravdati tekuće valuacije.

Postoje načini za rješavanje tih problema. Na primjer, možete povećati veličinu transakcijske knjige koja se postavlja svakih deset minuta (u stvari, bitcoinova digitalna arhitektura imala je samo “viljušku” koja je to učinila). No, tada će i ukupna knjiga svake transakcije koja je ikada napravljena biti veća – i bitcoinova peer-to-peer arhitektura znači da će ova naduvana knjiga biti sačuvana na svakom računaru u mreži. To vjerovatno neće biti praktično.

Alternativno, sistemi treće strane mogu se razviti na vrhu bitcoina, tako da se većina transakcija obavi unutar sistema trećih strana i izvuče tako da se samo neke transakcije moraju knjižiti u masovnu knjigu.

No, te treće strane zapravo su one koje se natječu s Visom, a bitcoin tada ipak počinje izgledati više poput novca.

Megan McArdle, Bloomberg/Seebiz