Poreski dug smanjen za 117 miliona eura
Ukupan poreski dug za godinu je smanjen 117 miliona eura i u decembru 2017. godine je iznosio 450,74 miliona. Kada su u pitanju poreski dužnici, sa iznosom dospjelih neizmirenih obaveza iznad 20.000 eura, prema evidenciji iz sistema Poreske uprave (PU) ih je oko 800. Ovaj broj je manje više stabilan, ali očekujemo da će se realizacijom Zakona o reprogramu poreskog potraživanja dug smanjivati, kazao je u intervjuu “Vijestima” direktor PU Miomir M. Mugoša
On je naveo da je kroz reprogram poreskog duga do 20. decembra 2017. prihodovano ukupno 22.626.367,93 eura pri čemu je 14.907.325,61 eura naplaćeno po osnovu jednokratne uplate, a 7.719.042,32 eura po osnovu mjesečnih rata.
Koliki je ukupni poreski dug na kraju 2017. i da li je smanjenje poreskog duga u odnosu na kraj 2016. posljedica brisanja dijela nenaplativih dugova koji su se godinama samo „prepisivali” ili je proporcionalno realnom rastu poreskih prihoda?
Ukupni dospjeli poreski dug na 20.12.2017. bio je 450.740.546,34 eura, što je za 117 miliona eura manje u odnosu na stanje duga utvrđeno 31.12.2016. Smanjenje poreskog duga, kao i svako kretanje duga uopšte, uslovljeno je sa mnogo faktora i intenzivnih koordinisanih aktivnosti koje preduzimamo na upravljanju poreskim dugom. Tako je trenutno stanje poreskog duga rezultat u prvom redu realizacije Zakona o reprogramu poreskog duga, kroz koji smo započeli naplatu potraživanja čak i od onih kompanija koje godinama nijesu bile u mogućnosti da izmire dospjele poreske obaveze. Zatim pomjeranja roka dospijeća reprogramiranih obaveza u zavisnosti od broja rata, naplate poreskih obaveza od obveznika koji nijesu ušli u reprogram, te isknjižavanja jednog dijela poreskih potraživanja kompanija kod kojih je izvršen prestanak registracije nakon okončanja stečajnog postupka likvidacijom…
Sve ove mjere predviđene su Planom za upravljanje poreskim dugom i jačanje naplate za period 2017. do 2021. godine, izrađen prema smjernicama Vlade, DRI i MMF-a. Oni su su prepoznali potrebu intenziviranja aktivnosti na naplati naplativih potraživanja, ali i utvrđivanju nenaplativog duga i oslobađanja poreskog knjigovodstva takvih obaveza, koja isto dodatno opterećuju, posebno imajući u vidu kamatu koja se svakodnevno obračunava na sva neizmirena potraživanja, bez obzira na mogućnost naplate istih”.
Koliko dužnici poštuju ugovor o izmirenju poreskih obaveza u ratama po osnovu odobrenog reprograma, a sa kim je raskinut zbog nepoštovanja?
Na kraju prve godine realizacije reprograma mogu reći da sam zadovoljan rezultatima koje smo do sada postigli, te da najznačajniji broj poreskih obveznika uredno ili manje više uredno izmiruje obaveze po reprogramu. Naravno, ima i obveznika koji nijesu izmirili jednokratnu uplatu, zbog čega smo donijeli 649 rješenja o ukidanju rješenja o reprogramu, a nekih dvadeset miliona eura na taj način je izašlo iz režima reprograma.
Takođe, imamo i obveznike koji kasne sa izmirenjem mjesečnih rata, koje su za najveći broj istih počele s dospijevanjem u avgustu i septembru, pa ćemo i po tom osnovu u narednom periodu ukidati rješnja o reprogramu, poštujući odredbe Zakona koji predviđa da će rješenje o reprogramu ukinuti ako poreski obveznik ne izmiri tri mjesečne rate.
Među obveznicima kojima su ukinuta rjšenja o repogramu nalaze se i najveći dužnici, kao što su Montenegro Security Service, Workfinder a, Komerc Keka, Put Bar, Mercur Budva, Dekor Rožaje, Eko Meduza Bijelo Polje, Hidromont Mercur Budva i Radenko Podgorica.
Jedan od poreskih obveznika sa crne liste kojem je ukinuto rješenje o reprogramu je i Bjelasica rada, imajući u vidu da je u tom preduzeću po donošenju rješenja o reprogramu otvoren stečajni postupak.
Zašto PU krajem prošle godine nije natjerala Rudnik uglja da izmiri zaostale višemilionske obaveze? Radi se o kompaniji koja je posljednje dvije godine godine imala neto profit od oko 4-5 miliona eura…
Rudnik uglja ne možemo posmatrati samo kao poreskog obveznika koji ima neizmirene poreske obaveze i kod kojeg pošto-poto treba preduzeti represivne mjere za naplatu duga, već i kao kompaniju od vitalnog značaja za građane Opštine Pljevlja, koja decenijama zapošljava od hiljadu do hiljadu i po radnika, a koja je ujedno i strateški važan činilac za cjelokupnu državu.
Dalje, moram da kažem da, uprkos svemu gore navedenom, Rudnik uglja nije bio pošteđen mjera za naplatu poreskih obaveza predviđenih Zakonom o poreskoj administraciji, niti se nalazio u povlašćenom položaju u odnosu na ostale obveznike. PU je prema ovom poreskom obvezniku godinama i u kontinuitetu preduzimala mjere za naplatu dospjelih a neizmirenih obaveza, a 2016. donijeli smo čak devet zaključaka o prinudnoj naplati poreza na dodatu vrijednost, poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih i dobiti, i to na iznose od više stotina hiljada eura. Te mjere rezulitarale su naplatom jednog dijela duga. Stečaj u Rudniku nijesmo predlagali zbog značaja kompanije, činjenice da ona posluje, izmiruje tekuće obaveze, pokazuje društvenu odgovornost, praktično omogućava opstanak jedne cijele Opštine i cjelokupnog energetskog sektora u državi. Zato je uvođenje stečaja bila aposlutno neracionalna i štetna mjera”.
Koliko ste posljednje dvije godine naplatili dugova od kompanija u kojima se vodi stečajni postupak i koliko je to potraživanje na kraju 2017. godine ?
Prema evidenciji kojom raspolaže službenik ovlašćen za zastupanje PU pred Privrednim sudom, a na osnovu komunikacije sa stečajnim upravnicima, tokom proteklih nekoliko godina do sada je kroz stečajne postupke naplaćeno 10.242.987,78 eura i to od 34 stečajna dužnika. Pri tome treba imati u vidu da je značajan dio obaveza naplaćen od stečajnih dužnika u pojedinačnim područnim jedinicama PU, a da pri tom stečajni upravnici o tome nijesu informisali ovlašćenog službenika.
Takođe, u određenom broju slučajeva stečajni postupci su okončani usvajanjem planova reorganizacije, prema kojima je definisana dinamika izmirivanja obaveza stečajnih dužnika, uključujući i poreske obaveze.
Kada su u pitanju samo protekle dvije godine, kroz stečajne postupke kod Brodogradilište Bijela, Gorica Podgorica i Ribnica Commerce prodajom imovine ili dijela imovine poreskih dužnika, naplaćen je poreski dug u ukupnom iznosu od više od šest miliona eura.
Kakav je nalaz posljednje inspekcijske kontrole KAP-a u stečaju?
Postupak inspekcijskog nadzora KAP-a u stečaju završen je 15. novembra 2017, a istim je kontrolisano utvrđivanje, prijavljivanje i plaćanje poreskih obaveza po osnovu PDV-a, poreza na dohodak fizičkih lica i poreza na dobit pravnih lica, kao i svih drugih poreza kojima upravlja PU, za period 01. juna 2013. do 31. avgusta prošle godine
U postupku inspekcijskog nadzora utvrđeno je da od ukupno preko milion eura poreskog kredita evidentiranog na analitičkom računu, poreski obveznik nema pravo na poreski kredit u iznosu od 546.727,06 eura koji je evidentiran nakon momenta proglašenja bankrotstva kompanije, odnosno od 9. oktobra 2013. Naime, poreski obveznik je, iako nije obavljao djelatnost za koju je registrovan jer je u istom proglašen bankrot, nadležnom poreskom organu podnosio prijave poreza na dodatu vrijednost i izkazivao poreski kredit po osnovu izvoza aluminijuma po nultoj stopi PDV-a.
Takođe, nadzorom je utvrđeno da su u kontrolisanom periodu redovno servisirane obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih
Da li je 2017. bilo anonimnih prijava ili sumnji o postojanju korupcije u PU?
U godini za nama nije bilo prijava sumnji na postojanje korupcije kod službenika PU. Imajući u vidu da je novim pravilnikom o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta formirano odjeljenje za unutrašnju kontrolu, pitanjem integriteta i poštovanja etičkog kodeksa poreskih službenika bavićemo se na mnogo detaljnijoj osnovi, a u cilju efikasnijeg sprovođenja aktivnosti na ovom planu planirna je i tehnička podrška eksperata MMF-a, koji će nam omogućiti razmjenu isustava sa Poreskom upravom Kraljevine Danske, koja važi ne samo za zemlju sa najvećim stepenom poreske discipline u EU, već i sa vrlo kvalitetno sprovedenom funkcijom untrašnje kontrole u poreskom organu
Kolika je prosječna neto zarada poreskog inspektora i da li je dovoljna da se ti službenici odlučno suprotstave poreskim utajama, privrednom i organizovanom kriminalu?
Mjesečne zarade poreskih inspekotra kreću se od 590 do 700 eura, u zavisnosti od minulog rada i zvanja koje imaju poreski inspektor I, II ili III. Svjesni smo da navedeni iznosi zarada nijesu proporcijalni stepenu odgovornosti, obimu posla i očekivanjima koja država ima od poreskih inspektora i cijele PU, kao ni činjenici da je potrebno kontrolisati rad preko 40.000 obveznika i sankcionisati svakog koji posluje suprotno propisima. Zbog toga nastojimo da naše zaposlene motivišemo za kvalitetniji rad na ostale dostupne načine – pružajući osjećaj sigurnosti i mogućnost kontinuranog usavršavanja i edukacije na nacionalnom i međunarodnom nivou, te periodnično nagrađivanje kroz varijabilni dio zarade.
PU počinje reformu svoje administracije
Mugoša smatra da su u 2017. ostvarili ogromni napredak, u prvom redu usvajanjem nove organizacije, koja je omogućila formiranje organizacionih jedinica koje su ovom organu zaista bile neophodne za uspješno funkcionisanje i efikasnu naplatu poreza, zatim ostvarenjem zacrtanog plana naplate i daljim smanjenjem akumuliranog poreskog duga.
“U 2018. očekuju nas brojni zadaci, kao što je početak realizacije dva zahtjevna projekta – projekat reforma poreske administracije, vrijedan 14 miliona eura, kroz koji ćemo u saradnji sa Svjetskom bankom, dobiti integrisan IT sistem i tvining projekat sa PU Španije, koji će nam omogućiti harmonizaciju poreske legislative i nadgradnju administrativnih kapaciteta za pristupanje EU. Tu je i vrlo ambiciozan naplatni zadatak”, naveo je Mugoša.
Rudnik uglja poštuje sve obaveze definisane zakonom o reprogramu
Mugoša tvrdi da je Rudnik uglja najbolji primjer namjera i vizije koje su imali pri usvajanju Zakona o reprogramu poreskog potraživanja, a to je da obveznici kroz ovaj mehanizam uspiju da opstanu na tržištu, a da istovremeno uspostave dinamiku redovnog servisiranja zaostalih i tekućih poreskih obaveza.
“S početkom primjene Zakona o reprogramu Rudnik uglja je aplicirao za ovakav vid plaćanja duga, te je po rješenju reprogramu jednokratno izmirio ne 10, već čak 30 procenata poreskog duga u iznosu od 4.031.157,57 eura, blagovremeno izmirio svih pet dospjelih rata u iznosu od 783.836,20 eura, a isti izmiruje i sve tekuće obaveze, pri čemu je bez kašnjenja isplatio zarade zaposlenim i sve pripadajuće obaveze po tom osnovu zaključno sa novembrom 2017”, naveo je Mugoša.
