Ekonomisti pozivaju na reforme fiskalnih pravila u eurozoni
U dokumentu na 33 stranice ekonomisti su u srijedu upozorili da zona primjene zajedničke evropske valute, premda konačno doživljava robusni oporavak… nakon gotovo 10 godina stagnacije, ostaje i dalje krhka.
Njemačka i Francuska trenutno pokušavaju ubrizgati novi zamah posustalim nastojanjima u EU na planu reformi. A nacrt reformi kojeg su sastavili ekonomisti ima za cilj pomiriti njemačke zahtjeve za većom fiskalnom disciplinom s francuskim insistiranjem na većoj podjeli rizika, prenosi Hina.
Dokument pod nazivom “Pomiriti podjelu rizika s tržišnom disciplinom: konstruktivan pristup reformi eurozone” kao autori potpisuju vodeći ekonomisti s instituta kao što su Bruegel, Ifo i DIW, te Sciences Po – Pariski institut za političke studije.
Uprkos nastavku oporavka u ekonomiji, argument za reformu ustrojstva eurozone je snažan, ustvrdili su ekonomisti, pozivajući na promjene u fiskalnom i finansijskom upravljanju u eurozoni.
Fiskalna pravila u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU, najprije ona da zemljama članicama nije dopušten budžetski deficit veći od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nijesu dobro funkcionisala, napisali su ekonomisti.
Transparentno i jednostavno
“Prekomjerni javni dugovi akumulirani su zbog bankarske krize i velike recesije iz 2008, ali i zato što su zemlje članice ili zanemarivale evropska fiskalna pravila ili pravila nijesu bila dovoljno stroga u dobrim vremenima”.
Slabo funkcionisanje sadašnjih fiskalnih pravila pripisuje se kako tome kako su osmišljena, tako i načinu na koji su nadgledana i sprovođena, smatraju ekonomisti.
Fiskalna pravila, kažu, trebalo bi da budu što je moguće transparentnija i jednostavnija.
Nadgledanje bi, kako sugerišu, trebalo biti i na nacionalnom nivou – pomoću nezavisnog nacionalnog fiskalnog savjeta – i pod nadzorom fiskalnog regulatora u eurozoni. A sprovođenje se ne bi smjelo oslanjati isključivo na prijetnje kaznama koje vjerovatno neće biti uvjerljive, napisali su ekonomisti.
“Izvukli smo pouku iz krize u eurozoni, ustvrdivši kako nije bilo dovoljno solidarnosti ali ni odgovornosti prije krize”, izjavio je za AFP jedan od autora, profesor s Pariskog instituta za političke studije Philippe Martin.
