Trampov ekonomski procvat leži na Obaminim temeljima
Ekonomski dosezi administracije predsjednika Donalda Trampa još se ne mogu tačno procijeniti, a odlično stanje u kojem se trenutno nalazi najveća svjetska ekonomija prije svega može zahvaliti potezima prethodne administracije Baracka Obame, ocjenjuje zagrebački Poslovni dnevnik.
Prvu godišnjicu predsjedničkog mandata, Donald Tramp proslaviće sutra, a svoju pobjedu na izborima u novembru 2016. godine koja je isprva šokirala svijet može zahvaliti i svom ekonomskom programu.
On se sastojao od četiri glavne teme: smanjenje trgovinskog manjka SAD-a, oživljavanje proizvodnje, veća zaposlenost te porezno rasterećenje (prije svega kompanija i bogatih građana) i deregulacija finansijskog sektora.
Opčinjene berze
Ovo posljednje opčinilo je finansijska tržišta već u prvim satima nakon proglašenja Trampa za izbornog pobjednika, a glavno je pogonsko gorivo Vol Strita i sada, ako je suditi po rekordnim nivoima berzanskih indeksa, posebno nakon senatskog odobrenja poreske reforme uoči Božića. Ako se prštećem optimizmu na berzama pridruži ubrzanje rasta BDP-a iznad tri odsto, stopa nezaposlenosti od svega 4,1 odsto što je nezabilježeno u posljednjih 17 godina te skok nivoa poslovnog povjerenja, Tramp na ekonomskom polju niže same uspjehe i već je u prvoj godini uspio ostvariti većinu obećanog. No, samo naizgled.
Donald Tramp samo je preuzeo dobre ekonomske osnove koje mu je ostavio Obama, ocjenjuje Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka.
“Obamina administracija ušla je u najveću ekonomsku krizu, ali je iz nje i izašla. Rezultati podsticaja američkoj ekonomiji postali su vidljivi krajem njegova mandata. Uticaj Trampove politike još se ne može vidjeti, a poreska reforma tek treba pokazati svoje efekte”, mišljenja je Brkić.
Ekonomski analitičar vašingtonskog Instituta za ekonomske politike, Robert Skot, za Deutsche Welle kaže kako su pozitivni ekonomski pokazatelji rezultat osmogodišnjeg trenda koje Trampova politika sada ugrožava.
Zabrinjavajući pokazatelji
“Oporavak se događa od 2010. godine. No, nekoliko je zabrinjavajućih pokazatelja. Broj novih radnih mjesta u padu je, a rast plata je slab”, smatra Skot. Podsjetimo, američka ekonomija u decembru je stvorila svega 148.000 radnih mjesta, daleko manje od prognoziranih 190.000 te 252.000 poslova otvorenih u novembru.
Trampovom ekonomskom politikom dominira i protivljenje slobodnoj trgovini, a trenutno su u fokusu pregovori o obnovljenom Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA) koji okuplja Kanadu, SAD i Meksiko.
“Mnogi bi bili nesrećni kada bih ukinuo NAFTA-u. Mnogi ne shvataju koliko bi bilo dobro ukinuti je jer je način za postizanje najboljeg sporazuma ukidanje NAFTA-e”, izjavio je u srijedu američki predsjednik u intervjuu Reutersu.
Luka Brkić smatra da Trampovo protivljenje NAFTA-i ima pozadinu u povlađivanju biračkom tijelu koje ga je dovelo na vlast, a ne u ekonomskoj računici.
“Klasična teorija liberalne trgovine kazuje kako najveća ekonomija svijeta može imati samo koristi od slobodne trgovine. Ne vjerujem da će Tramp sprovoditi autarkičnu politiku jer bi to izazvalo žestoku reakciju trgovinskih partnera”, kaže Brkić.
