Čak 82 odsto svjetske imovine drži jedan odsto najbogatijih
Jaz između najbogatijih i ostatka svijeta povećao se prošle godine, a bogatstvo je i dalje u vlasništvu male manjine, pa su četiri od pet dolara prošle godine stvorenog bogatstva završila u džepovima najbogatijih, pokazuje istraživanje međunarodne humanitarne organizacije Oxfam.
Naime, na najbogatiji jedan odsto svjetske populacije otpada oko 82 odsto imovine generisane prošle godine, dok najsiromašnija polovina svjetske populacije nije vidjela nikakvo povećanje bogatstva, navode iz Oxfama.
Zahvaljujući najviše rastu cijena dionica na svjetskim berzama, lani je imovina milijardera povećana za 762 milijarde dolara, a novi milijarder pojavljuje se svaki drugi dan, pa ih sada u svijetu ima 2043, navodi se u izvještaju.
Iz organizacije ističu da ove brojke, u koje su kritičari izrazili sumnju, pokazuju neuspjeh sistema. Za povećanje jaza okrivljuju poreske utaje, uticaj kompanija na politiku, eroziju prava radnika i rezanje troškova kompanija.
Oxfam je u posljednjih pet godina izradio slične izvještaje, a 2017. su izračunali da osam najbogatijih pojedinaca na svijetu ima jednaku imovinu kao i najsiromašnija polovina svijeta zajedno.
Navode da je ove godine 42 ljudi imalo bogatstva kao i najsiromašnija polovina, a za prošlu godinu su tu brojku revidirali na 61. Kako su kazali, do revizije je došlo s obzirom na više prikupljenih podataka, napomenuvši da je trend “širenja nejednakosti” ostao.
Glavni izvršni direktor Oxfama Mark Goldring izjavio je da stalno prilagođavanje podataka odražava činjenicu da se izvještaj bazira “na najboljim trenutno dostupnim podacima”.
“Bez obzira kako na to gledali, to je neprihvatljiv nivo nejednakosti”, rekao je on, prenosi Poslovni dnevnik.
Oxfamov izvještaj podudara se s početkom Svjetskog ekonomskog foruma u švajcarskom skijalištu Davosu, a ta godišnja konferencija privlači mnoge vodeće svjetske političke i poslovne čelnike.
Nejednakost se obično nalazi na dnevnom redu, no Goldring smatra da prečesto “ozbiljni i tvrdi razgovori blijede pri prvim znacima otpora”.
Oxfamov izvještaj temelji se na podacima kompanije Forbes i godišnjim podacima iz istraživanja Credit Suisse Global Wealth, koji daju podatke o distribuciji globalnog bogatstva od 2000. godine.
Istraživanje uzima u obzir vrijednost imovine pojedinca, uglavnom nekretnina i zemljišta, umanjene za dugove, kako bi se utvrdilo što on ili ona “posjeduju”. Podaci ne uključuju plate ili prihode.
Metodologija je naišla na kritike jer znači da će, na primjer, student s visokim dugovima, ali s visokim potencijalom zarade u budućnosti, prema zadatim kriterijimima biti smatran siromašnim.
No, iz Oxfama kažu da čak i da se pri izračunu bogatstva najsiromašnije polovine svijeta isključe ljudi s neto dugom, njihovo zajedničko bogatstvo bilo bi jednako onome od samo 128 milijardera.
