EU pokreće istragu zbog slovenačkog kašnjenja prodaje NLB-a
U idućim danima, Evropska komisija će pokrenuti detaljnu istragu vezanu za slovenačko kršenje obaveza u pogledu prodaje Nove ljubljanske banke (NLB), koja je trebalo da bude obavljena do kraja prošle godine, piše ljubljansko Delo pozivajući se na neslužbene, ali kako navodi, pouzdane izvore.
Brisel ozbiljno sumnja da je dovoljan najnoviji predlog slovenačke vlade iz decembra, po kojem bi prodaja NLB-a počela ove godine a završila sljedeće godine. Čak i imenovanje upravnika ne mijenja ocjene. Državna pomoć NLB-u od 2013. godine, teška 1,55 milijardi eura, po tim tumačenjima nezakonito se primjenjuje od 1. januara ove godine.
Bila je odobrena pod uslovom da preuzete obaveze budu izvršene. Pored obaveze prodaje, Slovenija nije ispunila obavezu da mjesec prije isteka roka imenuje povjerenika za prodaju balkanskih podružnica NLB-a, piše SEEbiz.
Ministarka finansija Slovenije Mateja Vraničar Erman je odgovarajući na navode medija kazala da još nema službenih informacija iz Brisela.
“Evropska komisija prema našim informacijama, još nije usvojila formalni odgovor na naš predlog o izmjeni obaveza. Ministarstvo stoga zvanični odgovor Evropske komisije još čeka i sadržaj ne mogu komentarisati jer ga ne znam”, kazala je Vraničar Erman.
Prema njenim riječima, moguća istraga je uobičajeni prvi korak Evropske komisije.
“Za Sloveniju su važne dvije važne stvari: ako je istraga pokrenuta, to ne prejudicira njen ishod, a istragom Evropske komisije otvoriće se nove mogućnosti da se u konstruktivnom dijalogu nađe rješenje”, optimistična je ministarka.
Prema obavezama koje su posljednji put izmijenjene prošlog proljeća, Slovenija je trebalo da proda 50 odsto NLB-a do kraja prošle godine, a zatim 25 odsto minus jednu dionicu ove godine. Prema slovenačkom predlogu u decembru, postupci prodaje počeli bi ove godine i završili do kraja sljedeće godine.
Do tada bi ukupnim udjelom banke upravljao nezavisni upravnik. U Evropskoj komisiji u pogledu predloga upozoravaju da bi odgađanje prodaje bila značajna i ograničavajuća za banku koja je dobila državnu pomoć i time je u prednosti nad konkurencijom, a koja se prestala primjenjivati od 1. januara ove godine.
Krajem septembra prošle godine NLB Grupa je imala 1,6 milijardi eura kapitala, pa bi stoga, ukoliko bi Slovenija morala vratiti ukupnu državnu pomoć, kapitalni količnik pao na nulu.
