Berze u BiH opstaju zahvaljujući vladinim hartijama od vrijednosti
Berze su oduvijek bile dobri ekonomski pokazatelji, a stručnjaci napominju da su godišnji izvještaji Sarajevske i Banjalučke berze za 2017. godinu još jedan dokaz koliko je ekonomija u Bosni i Hercegovini na primitivnom nivou.
Na Sarajevskoj berzi ostvaren je 2017. godine ukupan promet od 532.607.355 KM dok je na Banjalučkoj berzi iste godine ostvaren ukupan promet od 486.874.270 KM.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objašnjava za Klix.ba da je navedeni promet na bh. berzama ostvaren uglavnom prometom hartijama od vrijednosti koje su emitovale vlade oba entiteta.
“Na osnovu izvještaja za 2017. godinu Sarajevske i Banjalučke berze može se zaključiti da se uglavnom emituju trezorski zapisi entitetskih vlada, koji su interesantni bankama, finansijskim institucijama… Na osnovu tih vrijednosnih papira je, u znatnoj mjeri, berza i održana”, kazao je Hadžić za Klix.ba.
Na Sarajevskoj berzi je 2017. godine, u sklopu 5.030 transakcija, prometovano 42.105.272 vrijednosnih papira. U godišnjem izvještaju se navodi da je korištenjem infrastrukture Sarajevske berze u ovoj godini uspješno okončano 15 javnih ponuda u ukupnom iznosu od 308.620.381,73 KM.
Hadžić je kazao da ti podaci bh. berzi pokazuju da Bosna i Hercegovina nema razvijeno finansijsko tržište.
“Na bh. berzama se prometuje još uvijek na primitivnom nivou, isključivo vrijednosnim papirima: trezorskim zapisima, obveznicama, dionicama… Uostalom, naše berze uopće ne prometuju onim dobrima kojima prometuju mnoge regionalne i svjetske berze”, kategoričan je Hadžić.
Prema njegovim riječima, izvještaji Sarajevske berze se znatno razlikuju iz godine u godinu, što je također pokazatelj nestabilnog tržišta.
“Sarajevska berza je 2015. godine imala ukupan promet od 1.219.583.580,59 KM, a već 2016. godine je ukupan promet pao na 755.211.750,78 KM. Najnoviji podaci, za 2017. godinu pokazuju da je promet ponovo pao na 532.607.355,00 KM”, podsjeća Hadžić.
Podsjetio je na svjetsku ekonomsku krizu koja se na bh. berzama nije osjetila jer se na njima prometovalo samo vrijednosnim papirima.
“U BiH je berza za vrijeme krize normalno funkcionisala. Tek kad je došlo do pada potrošnje kod stanovništva, onda se to osjetilo i kroz berzu”, kazao je Hadžić.
Ponovio je da je ono što imamo godinama na sceni najprimitivniji oblik tržišta vrijednosnih papira.
“Promet na berzama će u najvećoj mjeri ovisiti o tome koliko će vlade biti spremne da nude vrijednosne papire, da se zadužuju na domaćem tržištu. Da nam sad MMF odobri neke nove kredite, pitanje je da li će biti nekog prometa”, objašnjava Hadžić.
Naveo je da BiH nema stranih investicija što bi se moglo odraziti na berzama, jer se trguje samo vrijednosnim papirima.
“Mi nemamo napredne finansijske derivate kao što su na drugim berzama. Naše berze bi se trebale grupisati s regionalnim, postati dio regionalnog tržišta vrijednosnih papira, kako bismo se napokon počeli razvijati”, zaključio je Faruk Hadžić.
