Kako je došlo do rijetko viđene rasprodaje na berzama: Jedna vijest je promijenila sve
Najsnažniji dnevni pad Dow Jonesa od 10. avgusta 2011. godine od 4,6 odsto rezultirao je potonućem hongkonškog indeksa HSI od 5,1 odsto dok je japanski Nikkei oslabio 4,7 odsto.
Indeks Šangajske berze srezan je 3,4 odsto. U odnosu na američke i azijske indekse, slabljenje evropski berzi koje je produženo na sedmi dan za nijansu je manje izraženo. Poslije 13:45 sati Euro STOXX 600 indeks najvećih kompanija na starom kontinentu u minusu je 1,6 odsto, a od vodećih evropskih indeksa njemački DAX gubi 2,1 odsto i spustio se do 12.421 bod. Londonski FTSE i pariski CAC gube između 2,1 i 2,3 odsto vrijednosti.
Razlozi ovakvoj panici na berzama na svjetskim berzama leže – po mišljenju stranih analitičara – u očekivanjima zaoštrenije monetarne politike američke centralne banke (Fed), što je pak izazvalo rast prinosa na američke obveznice te selidbu novca iz dionica u obveznice. Ipak, činjenica je da se o potencijalnoj korekciji na berzama, prije svega američkim koje su samo od izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD-a u novembru 2016. narasle 30 odsto, govori još od sredine januara. “Opravdanje” i okidač za klizanje indeksa pronađen je u vijesti od petka koja je pokazala da zaposlenost u SAD-u i dalje raste, a što će vjerovatno ubrzati inflaciju. To će, međutim, dovesti do bržeg povećanja kamatnih stopa Feda.
Međutim, Maja Bešević Vlajo, članica Uprave N3 Capital Partnersa ne smatra da je isključivi razlog jučerašnjeg pada dionica rast prinosa obveznica i Fed.
“Naime, parametri koji pokazuju koliko tržište vrednuje kompanije se već duže vrijeme nalaze na najvišim nivoima u istoriji ili vrlo blizu. S&P 500 je u posljednje četiri godine porastao preko 40 odsto. Ukoliko pogledate što se događalo u prošlosti, tržišna korekcija na ovim nivoima valuacija ne bi bila neuobičajena. Nalazimo se u sedmoj godini ekonomskog ciklusa, u okruženju niskih kamatnih stopa. Sve to ne znači da će se tržište značajno korigovati sjutra, sljedeći mjesec ili čak ove godine, ali treba biti svjestan toga da su valuacije daleko od ‘bagatelnih’“, ocjenjuje Bešević Vlajo za Poslovni dnevnik.
Koliko će rasprodaja na Vol Stritu potrajati, teško je reći, no valja podsjetiti kako američke kompanije i ove godine očekuju rast svoje profitabilnosti zbog blagotovornog uticaja poreske reforme koja je snizila poresko opterećenje te nastavka rasta svjetske ekonomije.
Maja Bešević Vlajo ističe kako ono što će u kratkom roku (i u dugom) odrediti kretanje cijena na barzama je percepcija investitora koliko su tržišne vrijednosti kompanija realistične u odnosu na fundamentalnu vrijednost.
