Najčešće zablude o soji
O soji godinama slušamo i čitamo oprečne priče pa bi bio red rasvijetliti činjenice i objasniti zašto su neke informacije o soji čisti mit u kojeg bismo trebali prestati vjerovati.
Nekoliko istraživanja koja su sprovedena ranih 90-ih godina prošlog vijeka otkrilo je da su azijske žene koje su jele puno soje smanjile rizik od raka dojke.
Zatim je jedno manje istraživanje iz 1996. godine pokazalo mogući porast rizika od raka, baš zbog konzumacije soje, da bi ponovno istraživanje na tu temu, sprovedeno tokom 2000-ih, opet vratilo lopticu na početku kazavši da soja ipak nije loša te da doista može smanjiti rizik od raka te poboljšati zdravlje oboljelih od karcinoma.
Potom je istraživanje iz 2006. godine otkrilo da je konzumacija soje dobra za zdravlje kardiovaskularnog sistema, da bi opet 2017. godine došli do oprečnih informacija koje sad kažu da proteini iz soje ipak ne mogu toliko uticati na zdravlje srca i kardiovaskularnog sistema, iako su taj zaključak upakovali u činjenicu da za to još ne postoje kvalitetni nalazi.
No, uprkos ovim informacijama ostaje činjenica da je soja djelimično postala omražena, iako ne postoje nikakve informacije o njenim stvarnim negativnim posljedicama, pogotovo ako je konzumirate umjereno.
Osim što je vole vegetarijanci, jer je dobra zamjena za meso, s obzirom na to da ima puno proteina i znatno manje kalorija, često je jedu i oni koji žele smršaviti i zato stručnjaci vole istaći da je i s tom namjerom trebamo jesti umjereno. Pod tim se misli na ne više od dvije do četiri porcije dnevno, a po tome se soja ne razlikuje od drugih namirnica, jer zdrava prehrana nalaže umjerenost u svemu.
Vrijeme je da se o soji počne razmišljati kao svim ostalim zdravim namirnicama te da se ovi mitovi rasvijetle zauvijek:
Nastavak teksta ispod reklame
Soja ne povećava rizik od nastanka raka dojke
Kao što je već spomenuto u nizu istraživanja, od soje ne nastaje rak niti ga ona pospješuje. Štaviše, naučnici radije staju na stranu rezultata u kojima je dokazano da soja dobro utiče upravo na ljude koji već imaju rak jer ublažava simptome, odnosno pomaže organizmu pri izlječenju te je sigurna za konzumaciju.
Soja utiče na neplodnost
“Još jedan čest mit o soji je onaj da utiče na neplodnost, što su naučnici svojevremeno povezivali s neplodnošću miševa, no ta je teza danas prilično slaba jer većina drugih istraživanja zapravo sugeriše da jedenje umjerenih količina soje može biti korisno za plodnost”, kaže naučnica Elizabet Šo. To potvrđuje i jedno dugoročno istraživanje Nurses’ Health Study II koje je pokazalo da su žene koje su jele veće količine životinjskih proteina imale veću vjerovatnost za nastavak problema s plodnosti. “Istraživači su zaključili da bi žene trebalo da jedu više zdravih namirnica punih proteina iz biljnog izvora poput graška, slanutka i soje jer će njima samo poboljšati plodnost”, kaže Šo.
Muškarcima od soje rastu grudi
Ovaj je mit podstaklo nekoliko poznatih slučajeva muškaraca kojima grudi doista jesu narasle, no riječ je o 19-godišnjem veganu koji je konzumirao 12 do 20 porcija soje dnevno, a drugi je bio 60-godišnji čovjek koji je pio tri litra sojinog mlijeka dnevno. Dakle, to baš nije tipična doza da bi je se smatralo dokazom kako od soje rastu grudi, jer se, ponovimo, ionako preporučuje umjerena konzumacija kao i sa svim ostalim zdravim i nezdravim namirnicama, što je potvrđeno i istraživanjem u kojem je dokazano da soja u normalnim količinama ne utiče na muške hormone.
Index.hr
