Rusija u Hrvatsku investirala triput više nego SAD

Svi ministri u Vladi Andreja Plenkovića protekli su radnu sedmicu izbjegavali da komentarišu poruku američkog ambasadroa Viljema Roberta Kohorsta da ruski ulagači u Inu nijesu oni koje bi SAD volio vidjeti u toj naftnoj kompaniji, kao ni oštri odgovor ruskog ambasadora Anvara Azimova koji je između ostalog ocijenio da se Amerikanci miješaju u unutrašnje stvari Hrvatske.

Čak i u neslužbenim razgovorima ministri su izbjegavali reći puno više od fraze da je o tome sve rekao premijer Andrej Plenković koji je poručio da će Hrvatska odlučivati na osnovu onoga što je najbolje za nju.

Na primjedbu nekolicine njih da je Vladu očito zateklo otvoreno iznošenje stavova, posebno kad je SAD u pitanju, i da možda nema jasnu strategiju kako se postaviti između dvije sile, jedan od njih nam je odgovorio da tu baš i nema velike mudrosti, jer kako kaže, »SAD je hrvatski partner, Hrvatska je članica NATO-a i Evropske unije, odnosno euroatlantskih integracija i to je valjda svima jasno«. To, napominje, ne znači da ne može imati dobre, prvenstveno ekonomske odnose s Rusijom, piše Novi list a prenosi SEEbiz.

“Naravno da nije lako kad se mala zemlja poput Hrvatske nađe između tako dvije velike sile, ali mi moramo naći način da se postavimo tako da to bude najbolje za našu ekonomiju. Da donosimo odluke koje će značiti više radnih mjesta u Hrvatskoj i više poslova za naše firme”, kaže Novom listu jedan ministar.

Na primjedbu kako je i to tek lijepa fraza koja Hrvatsku neće izvući iz pritiska koji se više i ne skriva, a svodi se na to da SAD ne želi veću prisutnost Rusije, neimenovani sagovornik odgovara da država teško nekoga može spriječiti da posluje s ruskim kompanijama, ako to naravno ne znači kršenje međunarodnih i evropskih odluka, na primjer o sankcijama.

I većina njegovih kolega s kojima smo razgovarali se umjesto izjašnjavanja o tome je li Hrvatska bila spremna za ovako otvoreni sukob veleposlanika, i kako će se u njemu postaviti, odgovara da Hrvatska osim očuvanja svojih partnerstva mora voditi računa o svojoj ekonomiji i poboljšanju saradnje jer bi ona na tom polju s obje zemlje mogla biti veća.

A, kad je ta saradnja u pitanju, statistički podaci kažu da su ruska ulaganja u Hrvatsku nekoliko puta veća od američkih, da je robni izvoz u Sjedinjene Američke Države veći od onog u Rusiju i da Hrvatska u robnoj razmjeni sa SAD-om ima suficit, odnosno da je izvoz u tu zemlju veći od uvoza, dok je u slučaju Rusije to obrnuto s time da godinama minus u razmjeni s Rusijom pada, jer padaju izvoz na to tržište, ali još jače uvoz iz te zemlje.

Podaci HNB-a o ulaganjima kažu da je u posljednje 22 godine ukupna direktna ulaganja iz Rusije u Hrvatsku gotovo 414 miliona eura, dok su istovremeno iz SAD-a tri puta manja odnosno iznose ukupno 137,68 miliona eura.

Rusi dodatno žale da su njihova ulaganja domaće vlasti namjerno dodatno blokirala.

Kad je u pitanju robna razmjena s te dvije države, ona u slučaju SAD-a sve više raste, dok kad je Rusija u pitanju opada i to od trenutka ulaska Hrvatske u EU, što se ubrzo poklopilo i sa sankcijama koje je Unija donijela protiv Rusije. Tako je u 2016, što za zadnji konačni podaci za cijelu godinu, Hrvatska u SAD izvezla robe u vrijednosti od 3,435 milijardi kuna, što je bio rast od čak 67 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Time je tržište SAD-a po vrijednosti izvoza za hrvatsku robu dospjelo na osmo mjesto.

Više od 60 odsto tog izvoza otpada na područje i lijekove. Istovremeno je uvoz iz te zemlje bio manji od milijardu i po kuna. Iako je drastično pao u posljednjih šest godina, uvoz iz Rusije u Hrvatsku i dalje je veći od hrvatskog izvoza u tu zemlju. Tako je u 2016. ukupan uvoz bio 2,68 milijardi kuna, dok je u 2012. godini, onoj koja je prethodila članstvu Hrvatske u EU, uvoz iz Rusije bio osam i pola milijardi kuna. U 2013, onoj prije uvođenja sankcija Rusiji, uvoz iz te zemlje bio je 5,6 milijardi kuna.

Kako je pao uvoz iz Rusije, tako se dogodilo i izvozu u tu zemlju. Hrvatska je u Rusiju 2012. izvezla robu u vrijednosti od 2,5 milijarde kuna, dok je u 2016. godini taj izvoz bio 1,42 milijarde kuna.